Dostupnost informacija: zakonski okvir i stvarna praksa
Zagrebačko arhivističko društvo na svoj je drugi Zagrebački arhivski dan 25. studenoga 2006. godine organiziralo stručni skup na temu: Dostupnost informacija: zakonski okvir i stvarna praksa. Skup se održao u prostorijama nove čitaonice Državnog arhiva u Zagrebu. Osim članova Zagrebačkog arhivističkog društva, skupu su prisustvovali i arhivisti, informacijski specijalisti, bibliotekari, muzealci i gosti iz Maribora, Tuzle, Trsta i Zagreba.
Vrijeme: :25. studenoga 2006. godine
Mjesto: Državni arhiv u Zagrebu, Opatička 29, Zagreb
Organizacijski odbor: Branka Molnar, Mihaela Topolovec, Katarina Horvat
Tehnička podrška: Sebastian Tišlar
Pokrovitelji: Filmoteka Osijek, Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije TKALČIĆ, AdriaPapir, vidi – info d.o.o., Fortunatus d.o.o., Stomatološka poliklinika Apolonija
PROGRAM:
14,00 – 14,30 – PRIJAVA SUDIONIKA –
14,00 – 16,00:
- Novi slovenski zakon o zaštiti registraturnog i arhivskog gradiva i arhivima (ZZRAGA)
(prof. dr. Peter Pavel Klasinc, Mednarodni inštitut arhivskih znanosti, Maribor / Trst)Zakon je prihvaćen u Državnem zboru Republike Slovenije 6 ožujka, a stupio je na snagu 7. travnja ove godine. ZZRAGA donekle nadograđuje dosadašnji slovenski Zakon o arhivskom gradivu i arhivima i na novo uređuje zaštitu registraturnoga i arhivskoga gradiva u fizičkom i elektroničkom obliku, dostupnost arhivskoga gradiva i organizaciju javne arhivske službe u Republici Sloveniji. Neki od nas (uključujući i autora ovoga teksta) su već prije deset godina, kod donošenja ZAGA 1997 godine, upozoravali da je potrebno unijeti elektroničke zapise i njihovo arhiviranje.
Zakon pokušava osigurati cjelovitu i učinkovitu zaštitu “elektroničkoga registraturnoga” i “elektroničkoga arhivskog gradiva” te u postojeći pravni sustav zaštite arhivskoga gradiva unosi određene promjene i nadopune vezano uz kriterije i postupke vrednovanja i odabiranja javnoga arhivskoga gradiva, zaštitu filmskoga arhivskoga gradiva, arhivske informacijske sustave, kao i uz dostupnost arhivskoga gradiva (što će tek pokazati praksa). Zakon nudi standarde za preuzimanje, čuvanje i dugotrajno arhiviranje elektroničkoga gradiva u digitalnom obliku. S novim zakonom na snazi ostaju, zbog tehnološkog razvoja i arhivistike, dopunjena temeljna načela, koja se već desetljećima poštuje u arhivskoj struci, kod nas i u inozemstvu, odnosno Europskoj Uniji (EU).
- Značaj i uloga arhiva u ostvarivanju ljudskih i građanskih prava (iskustva bosanskohercegovačkih arhiva)
(mr. sc. Izet Šabotić, Arhiv Tuzlanskog kantona, Tuzla)U vremenu transformacije i demokratizacije bosanskohercegovačkog društva, arhivi su postali značajne javne ustanove u ostvarivanju brojnih ljudskih i građanskih prava. Jedno od temeljno bitnih prava je i pravo na slobodan pristup informacijama.
Ostvarivanje ovog prava u Bosni i Hercegovini pojednostavljeno je jako liberalnim arhivskim i drugim zakonodavstvom, čime je stvoren povoljan ambijent za nesmetano korištenje činjenica pohranjenih u arhivskim fondovima i zbirkama. Do vremena tranzicije države i društva najčešći korisnik usluga arhiva bila je nauka, a danas su to raznovrsni korisnici – fizička i pravna lica, koja korištenjem činjenica pohranjenih u arhivima zadovoljavaju svoja lična, ustavna i zakonska prava. Određeni prisutni problemi u ovoj oblasti su više tehničke nego suštinskozakonodavne naravi, što upućuje na potrebu stvaranja povoljnijih materijalnih uvjeta kako bi se poboljšao pristup informacijama. No, konačan ishod korištenih informacija u arhivima u Bosni i Hercegovini je zadovoljavajući, čime je i uloga arhiva u demokratizaciji društva dobila na značaju.
- Odnos između korisnika i arhiva prema talijanskome zakonodavstvu
(dr. Valentina Petaroš, nezavisna istraživačica, Trst)Autorica opisuje talijansku definiciju arhiva, koja jedina daje dignitet i registraturnom gradivu, te je uspoređuje s francuskom, engleskom i njemačkom definicijom. Ističe doprinos teoretičara (Cencetti, Pavone i Valenti) talijanskoj definiciji. U nastavku navodi da nove tehnologije i trenutno stanje u arhivima podrazumijevaju nove identitete, i stoga iziskuju posebnu pažnju. Uvođenje novih tehnologija određuje da teret čuvanja gradiva treba biti utvrđen s većom preciznošću i pozornošću u usporedbi s (papirnom) prošlošću. Zaključno, autorica navodi tri tipa arhiva koja su priznata u talijanskom zakonodavstvu:
1. corrente: povezan s tekućim poslovanjem; u ovoj fazi dokumentacija se koristi prvenstveno za praktične i administrativne ciljeve.
2. archivio di deposito: povezan sa završenim poslovanjem – gradivo nije više važno za tekuće poslovanje, a nije još određeno za trajno čuvanje.
3. archivio storico: povezan sa završenim poslovanjem, gradivo je određeno za trajno čuvanje.
- Dostop do arhivskega gradiva in njegova uporaba v Republiki Sloveniji
(mag. Zdenka Semlič Rajh, Pokrajinski Arhiv Maribor)Avtorica se v prispevku ukvarja s vprašanjem dostopa do arhivskega gradiva, ki je postalo glede na spremembe, tako družbene kot posledično spremembe zakonodaje, v zadnjih desetih letih ključnega pomena v arhivski teoriji in praksi. Najprej podaja nekaj osnovnih dejstev o pravici do dostopa. Zahteva po dostopu v širšem smislu se je povečano pojavila v zadnjih desetletjih in je spodbudila zakonodajo v mnogih državah. Temu sledijo določila o dostopu do arhivskega gradiva in informacij javnega značaja v Sloveniji. Avtorica v svojem prispevku predstavlja tudi določila, ki določajo varstvo osebnih podatkov. V svojem prispevku avtorica podaja tudi nekatere statistične podatke v zvezi z uporabo arhivskega gradiva v republiki Sloveniji v letih 2001-2004
PAUZA
16,15 – 17,15:
- Prilog poznavanju sustava lokalne i područne (regionalne) uprave i samouprave u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2005. godine
(mr. sc. Živana Heđbeli, Zagrebačko arhivističko društvo, dr. sc. Damir Boras, Filozofski fakultet, Zagreb)Dana 30. svibnja 1990. godine u Republici Hrvatskoj održani su neposredni, tajni i višestranački izbori nakon kojih je utemeljen Sabor RH kao ustavotvorna i zakonodavna skupština. Dana 8. listopada 1991. RH raskida državno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno sa ostalim republikama i pokrajinama tvorila dotadašnju SFRJ. Lokalna i područna uprava i samouprava uređena je Ustavom, te Uredbom o ustrojavanju županijskih ureda. Točno poznavanje upravne povijesti određene institucije polazna je točka pružanja preciznih i smislenih znanstvenih informacija korisnicima arhivskog gradiva, što je, uz čuvanje i zaštitu gradiva, temeljna zadaća arhiva.
- Le z ustreznim orodjem lahko mojster napravi dober izdelek…
(Osnovne in posebne značilnosti sodobnega programskega orodja za arhivsko strokovno delo v profesionalnih arhivskih institucijah)
(dr. Miroslav Novak, Pokrajinski Arhiv Maribor)Vse od uvajanja različnih strojev za obdelavo podatkov v arhivih se pojavljajo mnoga vprašanja, ki se nanašajo na dilemo: kakšno je ťpravo orodjeŤ za potrebe arhivskega strokovnega dela v profesionalnih arhivskih institucijah. Odgovorov najdemo zelo veliko, vendar poglobljenega teoretičnega pristopa v naši arhivskih sredina do tega problema do sedaj še ni bilo napravljenega. Že tehtanje med strateškimi odločitvami glede izbire relacijskih ali tekstualnih podatkovnih zbirk, implementacije arhivskih strokovnih standardov, predvsem pa vprašanj, ki so povezane z zmožnostmi generiranja podatkov o arhivskem gradivu ter s tem povezanimi obstoječimi intelektualnimi potenciali v arhivistiki zahteva odločitve, ko imajo praviloma dolgoročne finančne, strokovne organizacijske itd. posledice.
- Otvoren pristup hrvatskim znanstvenim i stručnim časopisima
(mr. sc. Tibor Toth, Pliva)Na temelju idejnog projekta Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva – HID www.hidd.hr , Srce www.srce.hr izradio je centralni portal domaćih znanstvenih i stručnih časopisa http://hrcak.srce.hr uz financijsku podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa www.mzos.hr . Portal je otvoren svim domaćim redakcijama od veljače 2006. za unos svih članaka i pripadajućih bibliografskih detalja iz svojih najnovijih ali i starijih brojeva. Portal svakim danom je bogatiji sadržajem i dobri su izgledi da će se do kraja 2006. ispuniti predviđanja HID-a i Srca, da će barem polovica od dvjestotinjak naših časopisa biti dostupna na portalu. Osnovnu ideju o uspostavi portala svojevremeno je potpisala i Zagrebačko arhivistčko društvo. Ta činjenica daje nadu da će se u dogledno vrijeme i domaći arhivistički časopisi moći čitati na tom portalu u otvorenom pristupu i na taj način biti dostupni objavljeni tekstovi čitavom svijetu 24 sata tokom cijele godine, a ne samo pretplatnicima.
PAUZA
17,30 – 18,00:
Okrugli stol: Dostupnost informacija: načela i problemi u praksi
moderatori: Branka Molnar, Živana Heđbeli, Darko Rubčić
Zapisnik Okrugloga stola
(sastavila: Mihaela Topolovec)
Putem Okruglog stola nastojalo se inicirati raspravu o načelu dostupnosti informacija i dokumenata i o problemima koji proizlaze iz provedbe tog načela u praksi. Kao pitanje od elementarne važnosti postavlja se pitanje: koje informacije treba učiniti dostupnima i omogućiti uvid javnosti u njih?
Naglašeno je da udruge civilnog društva načelo otvorenosti i transparentnosti javnih institucija smatraju vrijednošću na kojoj počiva njihova vizija poticanja aktivnoga građanskog stava, uključenosti i sudjelovanja u razvoju zajednice, te povećanja utjecaja civilnoga društva u javnoj politici.
Institucije državne vlasti u praksi promiču načelo djelomične dostupnosti informacija. Pri tome je važno naglasiti da se ta praksa temelji na referentnim pravnim propisima.
Istaknuta je potreba da se prilikom sastavljanja prijedloga izmjena i dopuna Zakona o arhivskom gradivu i arhivima provede javna rasprava u koju će, osim arhivskih djelatnika, biti uključeni i djelatnici pismohrana, korisnici, stvaratelji javnog i privatnog gradiva i organizacije za zaštitu ljudskih prava.
Broj arhivskih korisnika koji traže informacije i podatke u svrhu ostvarivanja osobnih prava je u porastu, dok se broj korisnika istraživača smanjuje. Iz tog razloga treba još brže prekidati praksu “zaključanih ladica”.
Izrečena je oštra kritika praksi naplaćivanja korištenja gradiva u arhivima, tim više što Zakon o arhivskom gradivu i arhivima i preporuke Europske unije jasno definiraju da je korištenje javnog arhivskog gradiva besplatno. Korisnici su poreznici obveznici i baš zato ne bi trebalo da plaćaju korištenje arhivskog gradiva jer je to “dvostruko plaćanje”. Izneseno je i drugo mišljenje prema kojem bi morala postojati granica do koje arhivi daju besplatno na korištenje arhivsko gradivo jer potpunim besplatnim pristupnom tim uslugama potiče se nediscipliniranost korisnika, a i obezvrjeđuje rad arhiva u odnosu na ostale institucije u području kulture, koje naplaćuju korištenje svojih usluga (muzeji, knjižnice). Was nichts kostet, is nichts wert!
Treba jasnije definirati opis poslova koje su arhivski djelatnici, kao djelatnici koji su plaćeni iz državnog proračuna dužni obavljati bez naknade. Također treba odrediti i način plaćanja za dodatne poslove koji se odrađuju na zahtjev stranaka, a nisu precizirani kao obavezni poslovi arhivskih djelatnika.
Istaknuta je potreba za produžetkom radnog vremena arhiva budući da veliki broj korisnika ne može zbog svojih poslovnih obveza doći u sadašnje radno vrijeme arhivskih čitaonica.
Iako je digitalizacija arhivskog gradiva rješenje za Open Access gradivu, problem financiranja digitalizicije gradiva je vrlo velik budući da država ne posjeduje senzibilitet za taj problem.
Zaključeno je da bi cjelokupna arhivska zajednica morala raditi na tome da javnost postane doista svjesna važnosti arhiva u suvremenom društvu.
