• Naslovna
  • O nama
    • Aktivnosti
    • Putovanja
  • Dokumenti
    • Statut
    • Poslovnik
    • Pristupnica za članstvo u ZAD-u
  • Zad-Dan
    • 1. ZAD-dan
    • 2. ZAD-dan
    • 3. ZAD-dan
    • 4. ZAD-dan
    • 5. ZAD-dan
  • Izdanja
  • Izložbe
Zagrebačko arhivističko društvo
Menu
  • Naslovna
  • O nama
    • Aktivnosti
    • Putovanja
  • Dokumenti
    • Statut
    • Poslovnik
    • Pristupnica za članstvo u ZAD-u
  • Zad-Dan
    • 1. ZAD-dan
    • 2. ZAD-dan
    • 3. ZAD-dan
    • 4. ZAD-dan
    • 5. ZAD-dan
  • Izdanja
  • Izložbe

3. ZAGREBAČKI ARHIVSKI DAN

Branka Molnar

Informacije i informativnost – arhivisti i dokumentalisti
– Sinergija informacijskih stručnjaka u unapređenju poslovanja

3zd-lnkZagrebačko arhivističko društvo je u subotu 29. studenoga 2008. organiziralo 3. zagrebački arhivski dan na temu: Informacije i informativnost – arhivisti i dokumentalisti s podnaslovom: Sinergija informacijskih stručnjaka u unapređenju poslovanja. Skup se održao u u prostorijama čitaonice Državnog arhiva u Zagrebu. Izlagači su i ovaj put bili ne samo iz Zagreba nego i iz Slovenije i Bosne i Hercegovine.

Vrijeme: 29. studenoga 2008. godine
Mjesto: Državni arhiv u Zagrebu, Opatička 29, Zagreb
Organizacijski odbor: Branka Molnar, Katarina Horvat, Mihaela Topolovec – Rozga
Tehnička podrška: Sebastian Tišlar
Pokrovitelji: Filmoteka Osijek, Crescat

PROGRAM:

14,00 – 14,30    – PRIJAVA SUDIONIKA –
14,30 – 16,00

  • Pravni okvir informacijskih struka u RH
    (Mihaela Topolovec – Rozga, Državni arhiv u Zagrebu)Infor­ma­cij­ske struke su dje­lat­nosti koje stra­te­ški koristi infor­ma­cije u svom podru­čju u svrhu una­pre­đe­nja orga­ni­za­cije i dje­lo­va­nja. Infor­ma­cij­ske struke ostva­raju svoju misiju kroz razvoj, razvi­ja­nje i imple­men­ta­ciju infor­ma­cija te uprav­lja­nje infor­ma­cij­skim izvo­rima i ser­vi­sima. Tako­đer upo­treb­lja­vaju teh­no­lo­giju kao stra­te­ški i ope­ra­tivni apa­rat u svrhu pos­ti­za­nja ciljeva.Prema uvri­je­že­nom miš­lje­nju infor­ma­cij­ske struke se odnose (ali nisu strogo limi­ti­rane) na arhi­vis­tiku, bibli­ote­kar­stvo, doku­men­ta­lis­tiku, muze­olo­giju i na podru­čje uprav­lja­nja zna­njem.
    Infor­ma­cij­ske struke su danas foku­si­rane na inten­zivno ras­prav­lja­nje o zaštiti pisane kul­turne baštine, uprav­lja­nje infor­ma­cij­skim usta­no­vama, služ­bama i mre­žama, infor­ma­cij­skoj etici, inte­lek­tu­al­nom vlas­niš­tvu i autor­skim pra­vima, pro­mi­ca­nju for­mi­ra­nja i uprav­lja­nja zbir­kama građe i infor­ma­cija, uprav­lja­nju zna­njem, zatim na pravo na pris­tup infor­ma­ci­jama, europ­ske infor­ma­cij­ske ini­ci­ja­tive, stva­ra­jući pri­tom okvir za tuma­če­nje dopri­nosa dru­gih dis­ci­plina razvoju infor­ma­cij­skih zna­nosti kao i važ­nosti infor­ma­cij­skih stu­dija za druge dis­ci­pline – stva­ra­jući time inter­dis­ci­pli­naru mrežu.
  • Nitko nema pravo odlučivati u ime arhivista
    (prof. dr. Peter Pavel Klasinc, Mednarodni inštitut arhivskih znanosti, Maribor / Trst)
  • Arhivist u državnom arhivu vs. arhivist freelancer – sličnosti i razlike / Una sinergia con i ricercatori per lo sviluppo della professione
    (dr. Valentina Petaroš Jeromela, nezavisna istraživačica, Trst)La pro­fe­ssi­one archivistica. Ques­ti­one ancora da defi­nire, esat­ta­mente, a livello inter­na­zi­onale. Una prima dif­fe­ren­zi­azi­one può essere fatta tra liberi pro­fe­ssi­onisti e arc­hi­visti sta­tali – cioè quelli impi­egati negli Arc­hivi di Stato. La loro for­ma­zi­one non è messa in dub­bio. Appro­fon­di­amo allora, la figura dell’archivista fre­elan­cer. Devi iden­ti­fi­carti – ciò sig­ni­fica che devi asso­lu­ta­mente pro­porti con dei para­me­tri rico­nos­ci­bili dagli sta­tali – e dimos­trare la tua pro­fe­ssi­ona­lità. Cosa che viene cos­tan­te­mente messa in dub­bio. Ora, cosa sig­ni­fica “para­me­tri rico­nos­ci­bili dagli sta­tali”? Chi eser­cita come libero pro­fe­ssi­onista sa che le pub­bli­ca­zi­oni sono impor­tan­ti­ssime, ma sa anche la dif­fi­coltà di ade­rirvi – anche come sem­plice com­par­te­ci­pa­zi­one. È anche vero però che sono le pub­bli­ca­zi­oni la tua carta d’identità. Non tanto i pro­getti, sep­pur impeg­na­tivi ai quali si è preso parte, ma conta soprat­tutto l’elemento rico­nos­ci­bile al di là delle bar­ri­ere Sta­tali, in senso stretto ma anche gene­ra­li­zzato: cosa hai scritto?
  • Otvoreni kod: komunizam ili demokracija?
    (Tomislav Ćepulić, Hrvatski državni arhiv)Defi­ni­cija Open source sof­twa­rea podra­zu­mi­jeva: slo­bodnu redis­tri­bu­ciju, dos­tup­nost izvor­nog koda, dozvolu izrade novih pro­grama na teme­lju pos­to­je­ćih kao i moguću zaštitu auto­ro­vog izvor­nog koda. Licenca pri tome mora biti teh­no­lo­ški neutralna, ne smije dis­kri­mi­ni­rati osobe ili sku­pine ili ogra­ni­čiti podru­čja pri­mjene, ne smije se odno­siti na kon­kretni pro­izvod ili ogra­ni­ča­vati drugi sof­tver, a redis­tri­bu­ci­jom se auto­mat­ski pre­nose i prava.

– PAUZA –

16,15 – 17,45

  • Neophodnost osposobljenosti arhivista i potreba njihove prilagodljivosti novim izazovima i trendovima u oblasti arhivistike i dokumentalistike
    (mr. sc. Izet Šabotić, Arhiv Tuzlanskog kantona, Tuzla)Stručno ospo­sob­ljeni kadrovi su jedan od osnov­nih pre­dus­lova uspješ­nog obav­lja­nja arhiv­ske dje­lat­nosti, i bitan su garant uspješne zaštite i uprav­lja­nja arhiv­skim infor­ma­ci­jama. Obra­zo­va­nje i edu­ka­ciju arhiv­skih kadrova potrebno je vršiti permanentno,a sadr­žaji pro­grama i načini ospo­sob­lja­va­nja tre­baju biti usa­gla­šeni sa potre­bama arhiv­ske struke.
  • Kvaliteta arhivskih informacija i njihov audit trail
    (mag. Zdenka Semlič Rajh, Pokrajinski Arhiv Maribor)Infor­ma­cije, ki nas­ta­jajo pri arhiv­skem stro­kov­nem delu in ki jih hra­nijo arhivi v svo­jem gra­divu so osnovno oro­dje arhiv­skega dela. Vero­dos­toj­nost in kako­vost le-teh veli­kega pomena tako za arhi­viste, kot za upo­rab­nike. Vero­dos­tojne in kako­vos­tne infor­ma­cije so tiste, pri kate­rih ne dvo­mimo o nji­hovi res­nič­nosti in zane­s­lji­vosti. “Kva­li­teta infor­ma­cij” je prav­za­prav vred­nost, ki jo ima infor­ma­cija za nje­nega upo­rab­nika.
    Da lahko govo­rimo o kva­li­tet­nih infor­ma­ci­jah, morajo biti le te: objek­tivne, popolne i plu­ra­lis­tične. Pre­gle­dane, doka­zane in oce­njene infor­ma­cije su fil­tri­rane infor­ma­cije. Kon­čni upo­rab­nik te infor­ma­cije upo­rabi in zaupa nji­hovi veljav­nosti in dokazanosti.
  • O vrednotenju in ocenjevanju arhivskih vsebin
    (dr. Miroslav Novak, Pokrajinski Arhiv Maribor)Na podro­čju uprav­lja­nja z doku­menti se v obdo­bju splošne rabe informacijsko-tehnoloških reši­tev pos­tav­ljajo mnoga vpra­ša­nja, ki so pove­zana s temelj­nimi arhiv­skimi stro­kov­nimi usme­ri­tvami in se nana­šajo na vred­no­te­nje pomem­b­nih (arhiv­skih) vse­bin v naj­šir­šem pomenu besede. Tovr­st­nih razi­skav se morajo lotiti arhiv­ski stro­kovni delavci sis­te­ma­tično in poglob­ljeno.
  • Informacijski specijalisti – teze za diskusiju
    (mr. sc. Tibor Toth, Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo, Zagreb)Rade pre­težno u poza­dini, nevid­ljivi su za koris­nike.. Koris­nik vidi samo rezul­tat nji­hova rada: indek­si­raju, abs­trak­ti­raju, izra­đuju por­tal, grade tak­so­no­miju i tsl.

– PAUZA –
18,00 – 19,00

Okrugli stol: Zanimanje – informacijski stručnjak

Facebookgoogle_plusmail

Related Articles

Galerija silueta
Izložba razglednica (1. dio)
Izložba razglednica (2. dio)
Pariz
4. ZAGREBAČKI ARHIVSKI DAN
2. ZAGREBAČKI ARHIVSKI DAN
1. ZAGREBAČKI ARHIVSKI DAN
Orijentacijska lista za javne bilježnike
Primopredaja arhivskoga gradiva
4. kongres hrvatskih arhivista

Pretraga

Najnovije izdanje

Najnovije izdanje

Kontakt

ZAGREBAČKO ARHIVISTIČKO DRUŠTVO

Opatička 29
10000 Zagreb
Hrvatska

telefon: 385 1 37 33 932
e-mail: info@z-a-d.net

podaci za uplatu:
OIB: 67641169442
IBAN: HR3925030071100014719

Facebookmail
Copyright © Zagrebačko arhivističko društvo