Prilog poznavanju sustava lokalne i područne (regionalne) uprave i samouprave u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2004. godine

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 Email -- 0 Flares ×

Sažetak: Lokalna i područna (regionalna) samouprava određeni su Ustavom i zakonima. Ustavom iz 1990. građanima se jamči pravo na lokalnu samoupravu. Ustavom iz 2000. građanima jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Prvi zakon o području županija, gradova i općina donesen je 1992., kao i Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi te zakon o Gradu Zagrebu. Prema zakonu iz 1990. poslove državne uprave obavljaju ministarstva i drugi zakonom određeni organi republičke uprave, organi uprave gradske zajednice općina i organi općinske uprave kao dijelovi jedinstvenog ustroja državne uprave u RH. Prema zakonu iz 2003. tijela državne uprave su ministarstva, središnji državni uredi Vlade, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama. Ministarstva, središnji državni uredi i državne upravne organizacije središnja su tijela državne uprave, a uredi državne uprave su prvostupanjska tijela državne uprave u županijama. Zadatak arhivistike znanosti je, između ostalog, i proučavanje ustrojstva i funkcija onih tijela iz čijeg je rada i djelovanja nastalo arhivsko gradivo. Povijest institucija sastavni je dio arhivske znanosti, i sistematizacija je povijesnih podataka o djelovanju i radu pojedinih institucija kao stvaratelja arhivskoga gradiva. Točno poznavanje povijesti i djelokruga rada određene institucije polazna je točka cjelokupnog rada arhiva i arhivista kao i pružanja preciznih i smislenih znanstvenih informacija korisnicima arhivskog gradiva, što je, uz čuvanje i zaštitu gradiva, temeljna zadaća arhiva. Poznavanje povijesti institucija preduvjet je bilo kakvog arhivskog rada. Svaka se informacija o gradivu temelji na poznavanju stvaratelja gradiva odnosno na povijesti institucija.

Uvod

Nakon demokratskih promjena 1990. godine Hrvatska je doživljava snažne, političke, gospodarske i socijalne promjene. Raspad SFRJ, prijelaz od jednostranačkog u višestranački politički sistem, pretvorba gospodarskog sustava iz pretežno društvenog vlasništva u privatno vlasništvo, donijela je niz promjena i to ne samo u sferi vlasništva, već i u društvu kao cjelini.1 Ustavom od 22. prosinca 1990.2 Republika Hrvatska (RH) uspostavljena je kao jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država. Jedno od temeljnih načela Ustava je načelo diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Vladavina prava određena je kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka RH – zakoni moraju biti u skladu s Ustavom, a ostali propisi u skladu s Ustavom i zakonom. Sabor RH predstavničko je tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti. Predsjednik Republike državni je poglavar. Vlada RH obavlja izvršnu vlast. Građanima se jamči pravo na lokalnu samoupravu. Pravo na lokalnu samoupravu obuhvaća pravo odlučivanja o potrebama i interesima građana lokalnog značenja, a osobito o uređivanju prostora i urbanističkom planiranju, o uređivanju naselja i stanovanja, o komunalnim djelatnostima, o brizi za djecu, socijalnoj skrbi, kulturi, tjelesnoj kulturi, športu i tehničkoj kulturi, te zaštiti i unapređenju prirodnog okoliša. O lokalnoj samoupravi donosi se zakon. Jedinice lokalne samouprave mogu, u skladu sa zakonom, biti općina, kotar ili grad. U obavljanju lokalnih poslova tijela jedinica lokalne samouprave samostalna su u skladu sa zakonom i statutom, i podliježu samo nadzoru zakonitosti ovlaštenih republičkih tijela. Za obavljanje poslova državne uprave mogu se u općini i kotaru ili gradu zakonom osnivati tijela lokalne uprave. Ustrojstvo i djelokrug tih tijela uređuje se zakonom. Određeni se poslovi državne uprave mogu zakonom prenijeti u djelokrug tijela jedinica lokalne samouprave. U obavljanju tih poslova tijela jedinica lokalne samouprave podređena su, u skladu sa zakonom, tijelima državne uprave. Županija je jedinica lokalne uprave i samouprave. Ustrojstvo i djelokrug županijskih tijela određuju se zakonom. Veliki se gradovi zakonom mogu urediti kao županije. Glavni je grad RH je Zagreb. Grad Zagreb je posebna i jedinstvena teritorijalna i upravna cjelina, kojoj se ustrojstvo uređuje zakonom.

28. prosinca 1992.3 RH prihvaća načela i institute (odredbe) Europske povelje o lokalnoj samoupravi potpisane od zemalja članica Vijeća Europe u Strasbourgu 15. listopada 1985. godine. Pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i zbiljska sposobnost lokalnih jedinica da, u okvirima određenim zakonom, ureduju i upravljaju, uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog pučanstva, bitnim dijelom javnih poslova.

Domovinski rat i prognaničko-izbjeglička kriza u Hrvatskoj započeli su u proljeće 1991. godine. 1995. g., nakon oslobođenja dotad okupiranih područja akcijama “Bljesak” i “Oluja”, otpočinje masovni povratak prognanika i izbjeglica. Područje istočne Slavonije mirno je, u siječnju 1998., predano Hrvatskoj i reintegrirano. Nakon što je uspostavljen mir, Hrvatska se suočava s kompleksnim procesom tranzicije, iz gospodarskih i društvenih odnosa koji su bili determinirani ratom, u mirnodopsko razdoblje, gospodarski razvitak i demokraciju.

20. siječnja 1998. utvrđen je pročišćeni tekst Ustava.4 Građanima se jamči pravo na lokalnu samoupravu. Pravo na lokalnu samoupravu obuhvaća pravo odlučivanja o potrebama i interesima građana lokalnog značenja, a osobito o uređivanju prostora i urbanističkom planiranju, o uređivanju naselja i stanovanja, o komunalnim djelatnostima, o brizi za djecu, socijalnoj skrbi, kulturi, tjelesnoj kulturi, športu i tehničkoj kulturi, te zaštiti i unapređenju prirodnog okoliša. O lokalnoj samoupravi donosi se zakon. Jedinice lokalne samouprave mogu, u skladu sa zakonom, biti općina, kotar i grad. U obavljanju lokalnih poslova tijela jedinica lokalne samouprave samostalna su u skladu sa zakonom i statutom i podliježu samo nadzoru zakonitosti ovlaštenih državnih tijela. Za obavljanje poslova državne uprave mogu se u općini ili kotaru i gradu zakonom osnivati tijela lokalne uprave. Određeni se poslovi državne uprave mogu zakonom prenijeti u djelokrug tijela jedinica lokalne samouprave. Županija je jedinica lokalne uprave i samouprave. Ustrojstvo i djelokrug županijskih tijela određuju se zakonom. Veliki se gradovi zakonom mogu urediti kao županije.

5. ožujka 1999. Sabor je odredio prioritete vanjske politike RH – sklapanja sporazuma o pridruženom članstvu u Europskoj uniji (EU) i pristupanju Partnerstvu za mir i NATO-u. Svaka država koja želi postati punopravnom članicom EU mora ispuniti četiri kriterija: politički (stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaćanje političkih ciljeva Unije), gospodarski (postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva, te sposobnost tržišnih čimbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonitostima unutar EU-a), pravni (usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU-a), te administrativni (prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura s ciljem osiguranja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju.

4. prosinca 2000. donesen je pročišćeni tekst Ustava.5 RH je prešla s polupredsjedničkog na parlamentarni sustav. Građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općega biračkog prava. Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima, putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja u skladu sa zakonom i statutom. Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi, njihovo područje određuje se na način propisan zakonom. Zakonom se mogu ustanoviti i druge jedinice lokalne samouprave. Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije. Područje županije određuje se na način propisan zakonom. Zakonom se može glavnom gradu Zagrebu utvrditi položaj županije. Većim gradovima u Republici Hrvatskoj zakonom se mogu dati ovlasti županije. Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaštitu potrošača, zaštitu i unaprjeđenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu. Jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Poslovi lokalnog i područnog (regionalnog) djelokruga uređuju se zakonom. Prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost će imati ona tijela koja su najbliža građanima. Prilikom određivanja djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mora se voditi računa o širini i prirodi poslova i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo, u okviru zakona, svojim statutima samostalno urediti unutarnje ustrojstvo i djelokrug svojih tijela, te ih prilagoditi lokalnim potrebama i mogućnostima. U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalna su i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga. Određeni poslovi državne uprave mogu se zakonom povjeriti tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.

Vlada je 15. veljače 2001. donijela niz zaključaka kojima je obvezala sva ministarstva i državne upravne organizacije da bez odgode pristupe pripremama za promjene zakonodavstva koje će RH biti dužna uskladiti s acquis communaitareom EU. 18. lipnja 2004. g. Europsko vijeće je promaknulo RH u službenog kandidata za članstvo u EU.

Županije, gradovi, općine

30. lipnja 1990. Sabor SRH donio je Odluku da se pristupi raspravi o promjeni Ustava Socijalističke Republike Hrvatske6 – Ustav treba omogućiti općinama da se na samoupravnoj osnovi udružuju u zajednice općina, radi usklađivanja i ostvarivanja zajedničkih interesa. 28. srpnja 1990. objavljen je Ustavni zakon na provođenje Amandmana LXIV. do LXXV. na Ustav SRH,7 kojim prestaju postojati zajednice općina. 9. studenoga 1990.8 općine Centar, Črnomerec, Dubrava, Maksimir, Medveščak, Novi Zagreb, Pešćenica, Samobor, Sesvete, Susedgrad, Trešnjevka, Trnje, Velika Gorica i Zaprešić spajaju se u općinu Grad Zagreb, a prestaje postojati Gradska zajednica Zagreb kao posebna društveno-politička zajednica.

8. listopada 1991. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu republičke uprave9 kojim se gradske zajednice općina ukidaju.

29. prosinca 1992. donesen je Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj10 koji utvrđuje županije, gradove i općine u RH, određuje njihov naziv i područje te uređuju i druga pitanja od važnosti za teritorijalno ustrojstvo jedinica lokalne samouprave. Županije na području RH su:
I. Županija Zagrebačka sa sjedištem u Zagrebu.
II. Županija Krapinsko-Zagorska sa sjedištem u Krapini,
III. Županija Sisačko-Moslavačka sa sjedištem u Sisku,
IV. Županija Karlovačka sa sjedištem u Karlovcu,
V. Županija Varaždinska sa sjedištem u Varaždinu,
VI. Županija Koprivničko-Križevačka sa sjedištem u Koprivnici,
VII. Županija Bjelovarsko-Bilogorska sa sjedištem u Bjelovaru,
VIII. Županija Primorsko-Goranska sa sjedištem u Rijeci,
IX. Županija Ličko-Senjska sa sjedištem u Gospiću,
X. Županija Virovitičko-Podravska sa sjedištem u Virovitici,
XI. Županija Požeško-Slavonska sa sjedištem u Požegi,
XII. Županija Brodsko-Posavska sa sjedištem u Slavonskom Brodu,
XIII. Županija Zadarsko-Kninska sa sjedištem u Zadru,
XIV. Županija Osječko-Baranjska sa sjedištem u Osijeku.
XV. Županija Šibenska sa sjedištem u Šibeniku,
XVI. Županija Vukovarsko-Srijemska sa sjedištem u Vukovaru privremeno Vinkovci,
XVII. Županija Splitsko-Dalmatinska sa sjedištem u Splitu,
XVIII. Županija Istarska sa sjedištem u Pazinu,
XIX. Županija Dubrovačko-Neretvanska sa sjedištem u Dubrovniku,
XX. Županija Međimurska sa sjedištem u Čakovcu,
XXI.Grad Zagreb.

U sastavu pojedinih županija su kotarevi sa posebnim samoupravnim položajem i to:
1. u Županiji Sisačkoj Kotar Glina.
2. u Županiji Zadarsko-Kninskoj Kotar Knin.

29. prosinca 1992. donesen je Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi11 kojim se uređuju općina i grad kao jedinice lokalne samouprave i županija kao jedinica lokalne uprave i samouprave. Odredbe Zakona primjenjuju se na Grad Zagreb, glavni grad RH, kao i na kotareve s posebnim, samoupravnim položajem.

Općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva. Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište tijela županije i predstavlja prirodnu, urbanu, gospodarsku i društvenu cjelinu. Iznimno, u sastav grada, pored užeg gradskog područja, mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradom čine prirodnu gospodarsku i društvenu cjelinu povezanu svakodnevnim potrebama stanovništva koje su lokalne važnosti, a grad je svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika. Županija je jedinica lokalne uprave i samouprave. Područje županije određuje se tako da ono bude izražaj povijesnih, prometnih i gospodarskih čimbenika i da predstavlja prirodnu samoupravnu cjelinu u okviru RH.

Općina, grad, županija su pravne osobe. Općina, grad i županija, imaju statut. Statutom općine i grada, u skladu sa zakonom, podrobnije se uređuje njihov samoupravni djelokrug, utvrđuje ustrojstvo, ovlaštenja i način rada njihovih tijela, i organa, oblici konzultiranja građana, provođenje referenduma u pitanjima iz samoupravnog djelokruga, osnivanje i rad jedinica mjesne samouprave, ustrojstvo i rad javnih službi, oblici suradnje jedinica lokalne samouprave, te druga pitanja važna za ostvarivanje prava i obveza. Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma i mjesnog zbora građana, u skladu sa zakonom i statutom općine. odnosno grada. Statutom županije podrobnije se uređuje, u skladu sa zakonom, unutarnji ustroj i način rada tijela županije.

Općina, grad, županija samostalne su u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom RH i Zakonom i podliježu samo nadzoru zakonitosti, koji obavlja Vlada.

Općina u okviru samoupravnog djelokruga:
1. osigurava uvjete za razvitak gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od važnosti za područje općine,
2. osigurava uvjete za uređenje prostora i urbanističko planiranje, te zaštitu čovjekovog okoliša, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
3. vodi brigu o uređenju naselja, kvaliteti stanovanja, komunalnih objekata, obavljanja komunalnih i drugih uslužnih djelatnosti, te lokalne infrastrukture, ako zakonom nije drugačije određeno,
4. osigurava lokalne potrebe stanovnika u oblasti brige o djeci, obrazovanju i odgoju, javnom zdravlju (ambulante, domovi zdravlja i sl.), zdravstvenoj zaštiti životinja i zaštiti bilja, socijalnoj skrbi, kulturi, tjelesnoj kulturi i športu, ako zakonom nije drugačije određeno,
5. upravlja općinskom imovinom,
6. osniva javne ustanove i druge pravne osobe, u skladu sa zakonom, radi ostvarivanja određenih gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih socijalnih interesa i potreba stanovništva,
7. uređuje i druga pitanja u skladu sa zakonom.

Grad u okviru svog samoupravnog djelokruga, pored poslova koje obavljaju općine, obavlja i sve druge poslove koji su u neposrednoj svezi s interesom gradske zajednice za njezin gospodarski, kulturni i socijalni napredak, a nisu u nadležnosti drugih tijela. Odlukom gradskom vijeća, u skladu sa statutom županije i statutom grada, mogu se pojedini poslovi iz samoupravnog djelokruga grada prenijeti na županiju, odnosno mjesnu samoupravu.

Županija u okviru samoupravnog djelokruga:
1. usklađuje interese i poduzima aktivnosti radi ravnomjernog gospodarskog i društvenog razvitka općina i gradova u sastavu županije i županije kao cjeline,
2. usklađuje stajališta općina i gradova o pitanjima o kojima odlučuju tijela državne vlasti u RH, odnosno usklađuje uređivanje pitanja od zajedničkog interesa o kojima odlučuju tijela općina i gradova u sastavu županije,
3. određuje uvjete uređenja i zaštite prostora županije, ako zakonom nije drugačije određeno,
4. usklađuje razvitak i mrežu odgojnih, prosvjetnih, kulturnih, zdravstvenih, socijalnih, komunalnih i drugih institucija kao i objekata infrastrukture, od važnosti za područje županije kao cjeline, ako zakonom nije drugačije određeno,
5. obavlja poslove koje su općine i grad prenijete iz, svog samoupravnog djelokruga, na županiju,
6. osniva javne ustanove i druge pravne osobe, u skladu sa zakonom, radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva općina, gradova i županije kao cjeline,
7. uređuje i druga pitanja od zajedničkog interesa za općine, gradove i županiju kao cjelinu, u skladu sa zakonom.

Općinsko, odnosno gradsko vijeće, i županijska skupština predstavnička su tijela građana i tijela lokalne samouprave koja donose akte u okviru prava i dužnosti jedinice lokalne samouprave te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom, i statutom jedinice lokalne samouprave. Unutarnje ustrojstvo i način rada predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave ureduje se, u skladu sa zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave, poslovnikom predstavničkog tijela. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ima predsjednika i do dva potpredsjednika.

Nositelj izvršne vlasti u okviru prava i dužnosti jedinice lokalne samouprave u općini je općinski načelnik, u gradu gradonačelnik, a u županiji župan. Općinskog načelnika odnosno gradonačelnika bira općinsko, odnosno gradsko vijeće većinom glasova svih vijećnika na način i po postupku utvrđenim poslovnikom vijeća u skladu sa statutom općine odnosno grada. Općinski načelnik i gradonačelnik imaju do dva zamjenika. Župana bira županijska skupština većinom glasova svih članova na način i po postupku utvrđenim poslovnikom skupštine u skladu sa županijskim statutom. Predsjednik RH potvrđuje ili odbija potvrditi izabranog župana. Župan ima, u skladu sa županijskim statutom, do dva zamjenika – podžupana.

Općinsko odnosno gradsko i županijsko poglavarstvo obavlja izvršne poslove lokalne samouprave i poslove državne uprave koji su mu povjereni zakonom. Općinski načelnik odnosno gradonačelnik i župan predsjednici su općinskog, odnosno gradskog i županijskog poglavarstva. Članove poglavarstva jedinice lokalne samouprave bira predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Članovi poglavarstva jedinice lokalne samouprave u pravilu su pročelnici upravnih odjela jedinice lokalne samouprave. Poglavarstvo jedinice lokalne samouprave priprema prijedloge općih akata, izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave. usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinice lokalne samouprave u obavljanju poslova iz njihovog samoupravnog djelokruga odnosno poslova državne uprave koji se obavljaju u jedinici lokalne samouprave, nadzire njihov rad, obavlja i druge poslove utvrđene statutom jedinice lokalne samouprave. Poglavarstvo upravlja nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice lokalne samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave. Ustrojstvo, način rada i odlučivanja poglavarstva jedinice lokalne samouprave uređuje se njegovim poslovnikom u skladu sa statutom jedinice lokalne samouprave.

Za obavljanje upravnih poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave kao i poslova državne uprave prenijetih na njih, osnivaju se upravni odjeli jedinice lokalne samouprave. Statutom jedinice lokalne samouprave mogu, za obavljanje određenih poslova, osnovati upravne urede izvan svog sjedišta.

Općinska tijela su općinsko vijeće i općinski načelnik. Gradska tijela su gradsko vijeće i gradonačelnik. Županijska tijela su županijska skupština i župan.

Mjesni odbor osniva se kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. Mjesni odbor osniva se za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja, ili za dio većeg naselja odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja). Organi mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora.

U gradovima se mogu statutom osnivati gradski kotarevi kao posebni oblici mjesne samouprave. Gradski kotar je oblik mjesne samouprave koji se osniva za područje koje predstavlja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima građana.

Država svojim nadzorom podupire lokalnu samoupravu na području jedinice lokalne samouprave i brine se za poštivanje ustavnosti i zakonitosti. Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave u njihovom samoupravnom djelokrugu obavljaju organi središnje državne uprave svaki u svom djelokrugu. Na prijedlog Ministarstva pravosuđa i uprave Vlada, u određenim slučajevima, može raspustiti predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Kada je raspušteno predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave Vlada u toj jedinici lokalne samouprave imenuje povjerenika Vlade.

Zakonom od 29. prosinca 1992.12 uređuje se ustrojstvo Grada Zagreba, glavnog grada RH. Grad Zagreb je posebna i jedinstvena teritorijalna i upravna cjelina, i ima položaj županije. Grad Zagreb ima Statut kojim se, u skladu sa zakonom, podrobnije utvrđuje samoupravni djelokrug Grada Zagreba, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela Grada Zagreba, oblici neposrednog odlučivanja građana, suradnja s drugim jedinicama lokalne samouprave, te druga pitanja važna za ostvarivanje prava i obveza Grada Zagreba. Grad Zagreb u okviru svog samoupravnog djelokruga obavlja sve poslove koji su stavljeni u samoupravni djelokrug grada i županije, kao i sve drugi poslovi koji proizlaze iz položaja Grada Zagreba kao posebne i jedinstvene teritorijalne i upravne cjeline, a nisu zakonom povjereni državnim tijelima. Tijela Grada Zagreba su gradska skupština, gradonačelnik, gradsko poglavarstvo.

Unutarnje ustrojstvo i način rada Gradske skupštine uređuje se, u skladu s Zakonom, Statutom Grada i poslovnikom Skupštine. Gradska skupština ima predsjednika i dva potpredsjednika. Gradonačelnik zastupa Grad Zagreb i nositelj je izvršne vlasti u Gradu. Gradonačelnika bira Gradska skupština, a izbor gradonačelnika potvrđuje Predsjednik RH. Gradonačelnik ima dva zamjenika. Gradsko poglavarstvo obavlja izvršne poslove Grada i poslove državne uprave koji su mu povjereni zakonom. Gradonačelnik je predsjednik Gradskog poglavarstva. Članove Gradskog poglavarstva bira Gradska skupština. Članovi Gradskog poglavarstva u pravilu su pročelnici upravnih odjela Gradske uprave. Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada, kao i poslova državne uprave prenijetih na Grad, osnivaju se gradski upravni odjeli.

Zakonom od 30. srpnja 1993.13 poslovi iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave i uprave su:
Gospodarstvo
a) poljoprivreda i šumarstvo14
b) vodoprivreda15
c) trgovina16
d) turizam i ugostiteljstvo17
Pomorstvo i promet
a) pomorstvo18
b) promet19
c) željeznički promet20
Prostorno uređenje i zaštita okoliša
a) prostorno uređenje21
b) zaštita okoliša22
Stambeno komunalna djelatnost
a) stambena djelatnost23
b) komunalna djelatnost24
Kultura i šport25
Imovinsko-pravni poslovi26
Opća uprava27

Zakonom je točno propisano koje poslove obavlja gradsko ili općinsko vijeće odnosno županijska skupština. Grad pored poslova iz samoupravnog djelokruga utvrđenog Zakonom, u skladu sa statutom obavlja i druge poslove u uređivanju odnosa u svezi sa svakodnevnim potrebama koje su od neposrednog interesa za gradsku zajednicu, glede njenog gospodarskog i društvenog razvitka. Ministarstva i druga samostalna tijela državne uprave u okviru svog djelokruga obavljaju poslove iz djelokruga skupština dotadašnjih općina koji nisu ovim ili drugim zakonom, odnosno propisom donijetim na temelju zakona utvrđeni kao poslovi iz samoupravnog djelokruga tijela jedinica lokalne samouprave i uprave. Gradska skupština, poglavarstvo i upravna tijela Grada Zagreba, do donošenja posebnih zakona i drugih propisa kojima će se odrediti poslovi iz djelokruga Grada Zagreba, obavljaju sve poslove koje su prema važećim zakonima i drugim propisima obavljale dotadašnja Skupština Grada Zagreba, njeno Izvršno vijeće i upravna tijela. Do ustrojavanja upravnih odjela u jedinicama lokalne samouprave i uprave, sukladno odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi i Zakona o privremenom djelovanju upravnih i sudbenih tijela, upravne poslove iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave obavljaju tijela uprave i službe dotadašnjih općina.

Zakonom od 29. prosinca 1993.28 općina i gradovi mogu radi promicanja zajedničkih interesa i unapređivanja suradnje osnovati nacionalni savez jedinica lokalne samouprave. Nacionalni savez jedinica lokalne samouprave može, u skladu sa zakonom, surađivati s odgovarajućim međunarodnim organizacijama i udruženjima jedinica lokalne samouprave i pristupati međunarodnim udruženjima lokalnih jedinica. Gradovima u kojima je sjedište županije kao i gradovima koji imaju više od 40.000 stanovnika mogu se posebnim zakonom u okviru samoupravnog djelokruga povjeriti određeni poslovi iz samoupravnog djelokruga županije. Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave, kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice, osnivaju se upravni odjeli i službe. U općinama koje imaju manje od 8.000 stanovnika osniva se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz samoupravnog djelokruga općine.

Zakonom od 20. rujna 1995.29 ustrojava se Zagrebačka županija čije je sjedište u Gradu Zagrebu. Područje Zagrebačke županije čine Grad Zagreb, gradovi i općine na području dosadašnjeg Grada Zagreba i područja dosadašnje Županije Zagrebačke, te naselje Luka iz područja Općine Veliko Trgovišće, u sastavu dosadašnje Županije Krapinsko-Zagorske. Položaj i ustrojstvo Grada Zagreba, koji je posebna i jedinstvena teritorijalna i uprava cjelina unutar Zagrebačke županije, uređuje se Zakonom o Gradu Zagrebu. Zagrebačka županija obavlja sve poslove iz samoupravnog djelokruga županije na području izvan područja Grada Zagreba, ako zakonom nije drukčije određeno, te ako statutom Zagrebačke županije neki poslovi nisu određeni kao zajednički poslovi. Gradonačelnik Grada Zagreba je po položaju župan Zagrebačke županije. Poslove državne uprave za područje Zagrebačke županije, osim za područje Grada Zagreba, obavljaju županijski uredi i njihove ispostave. Poslove državne uprave za područje Zagrebačke županije, osim za područje Grada Zagreba, obavljaju županijski uredi i njihove ispostave. Poslove lokalne samouprave za područje čitave Zagrebačke županije obavljaju upravni odjeli Zagrebačke županije.

Skupštinu Zagrebačke županije čine članovi Gradske skupštine Grada Zagreba i članovi skupštine Zagrebačke županije izvan područja Grada Zagreba. Skupština Zagrebačke županije donosi statut i poslovnik o svome radu i bira predsjednika i dva ili više potpredsjednika Skupštine. Skupština Zagrebačke županije donosi odluku o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela Zagrebačke županije, osim za područje Grada Zagreba, a općinska i gradska vijeća donose odluke o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela općina i gradova na području Zagrebačke županije sukladno propisima o lokalnoj samoupravi i upravi. Županija Zagrebačka mijenja naziv u Zagrebačka županija, a Grad Zagreb nije XXI. županija.

Zakonom od 20. rujna 1995.30 Grad Zagreb je posebna i jedinstvena teritorijalna i upravna cjelina. Grad Zagreb je u sastavu Zagrebačke županije, u kojoj ima poseban, položaj uređen zakonom. Tijela Grada Zagreba imaju prava i obveze županijskih tijela. Grad Zagreb u okviru samoupravnog djelokruga:
– osigurava uvjete, usklađuje interese i poduzima aktivnosti za razvitak gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti važnih za područje Grada Zagreba;
– osigurava uvjete za uređivanje prostora i urbanističko plakatiranje, za zaštitu čovjekova okoliša te određuje uvjete uređivanja i zaštite prostora;
– obavlja poslove uređivanja i korištenja građevinskog zemljišta;
– brine o uređivanju naselja, kvaliteti stanovanja, kvaliteti komunalnih objekata gradske infrastrukture, obavljanju komunalnih i drugih uslužnih djelatnosti;
– obavlja poslove gradnje stanova i poslovnih prostora, te drugih objekata važnih za Grad Zagreb;
– osigurava zadovoljavanje potreba stanovnika, obrazovanja i odgoja, javnog zdravlja, zdravstvene zaštite životinja i bilja, socijalne skrbi, kulture, tjelesne kulture i športa;
– usklađuje razvitak i mrežu odgojnih, prosvjetnih, kulturnih, zdravstvenih, socijalnih, komunalnih i drugih institucija i objekata infrastrukture važnih za Grad Zagreb;
– obavlja poslove uređivanja i zaštite prirode i spomenika kulture;
– osniva ustanove, trgovačka društva, te druge pravne osobe radi ostvarivanja određenih gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih socijalnih interesa i potreba stanovništva;
– upravlja i gospodari imovinom Grada Zagreba;
– obavlja i druge poslove od interesa za Grad Zagreb, a koji proizlaze iz njegovog ustavnog položaja, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno.

Poslovi državne uprave u Gradu Zagrebu povjeravaju se upravnim tijelima Grada Zagreba. Upravna tijela Grada Zagreba obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga i poslove državne uprave. Upravna tijela Grada Zagreba ustrojavaju se kao uredi, zavodi ravnateljstva i službe. U Gradu Zagrebu mogu se, kao oblici mjesne samouprave, osnovati gradske četvrti i mjesni odbori.

Zakonom od 17. siječnja 1997.31 utvrđuju se županije, gradovi i općine u RH, određuje njihov naziv, područje i sjedišta, te se uređuju i druga pitanja od važnosti za teritorijalno ustrojstvo jedinica lokalne samouprave, odnosno jedinica lokalne uprave i samouprave. Županije na području RH su:
I. Zagrebačka županija sa sjedištem u Gradu Zagrebu,
II. Krapinsko-zagorska županija sa sjedištem u Krapini,
III. Sisačko-moslavačka županija sa sjedištem u Sisku,
IV. Karlovačka županija sa sjedištem u Karlovcu,
V. Varaždinska županija sa sjedištem u Varaždinu,
VI. Koprivničko-križevačka županija sa sjedištem u Koprivnici,
VII. Bjelovarsko-bilogorska županija sa sjedištem u Bjelovaru,
VIII. Primorsko-goranska županija sa sjedištem u Rijeci,
IX. Ličko-senjska županija sa sjedištem u Gospiću,
X. Virovitičko-podravska županija sa sjedištem u Virovitici,
XI. Požeško-slavonska županija sa sjedištem u Požegi,
XII. Brodsko-posavska županija sa sjedištem u Slavonskom Brodu,
XIII. Zadarska županija sa sjedištem u Zadru,
XIV. Osječko-baranjska županija sa sjedištem u Osijeku,
XV. Šibensko-kninska županija sa sjedištem u Šibeniku,
XVI. Vukovarsko-srijemska županija sa sjedištem u Vukovaru,
XVII. Splitsko-dalmatinska županija sa sjedištem u Splitu,
XVIII. Istarska županija sa sjedištem u Pazinu,
XIX. Dubrovačko-neretvanska županija sa sjedištem u Dubrovniku,
XX. Međimurska županija sa sjedištem u Čakovcu.
Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, posebna je i jedinstvena, teritorijalna i upravna jedinica, kojoj se ustrojstvo uređuje Zakonom o Gradu Zagrebu.

7. veljače 1997. stavljen je van snage Zakon o Zagrebačkoj županiji32 i izmijenjen zakon o Gradu Zagrebu.33 Grad Zagreb posebna je jedinstvena teritorijalna upravna i samoupravna jedinica i ima položaj županije. Grad Zagreb i Zagrebačka županija međusobno surađuju radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa. Radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa Skupština Grada Zagreba i Skupština Zagrebačke županije osnivaju zajedničko vijeće. Gradska skupština Grada Zagreba i Skupština Zagrebačke županije kao i Poglavarstvo Grada Zagreba i Poglavarstvo Zagrebačke županije mogu prenijeti određena pitanja iz svojeg djelokruga za koja ocijene da su od zajedničkog interesa za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju na zajedničko vijeće.

Zakonom od 12. studenoga 1999.34 jedinice lokalne samouprave postaju jedinica lokalne uprave i samouprave. Općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno županijskog načelnika, bira općinsko vijeće, gradsko vijeće, odnosno županijska skupština na način i po postupku utvrđenim poslovnikom u skladu sa statutom općine, grada, odnosno županije i zakonom. Župan je čelnik tijela državne uprave na području županije i vrši nadzor zakonitosti rada i akata jedinica lokalne samouprave u skladu sa Zakonom. Župana imenuje predsjednik Republike na prijedlog Vlade. Vlada imenuje povjerenika Vlade u jedinici lokalne samouprave. Dužnost je povjerenika osigurati otklanjanje razloga zbog kojih je došlo do raspuštanja predstavničkog tijela u jedinici lokalne samouprave. Povjerenik je dužan osigurati ostvarivanje prava i obveza građana i pravnih osoba u jedinici lokalne samouprave do uspostave njezinih tijela.

Zakonom od 6. travnja 2001.35 jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi. Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije. Općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva. Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije, te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa. Općina, grad i županija imaju statut. Statutom se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug općine, grada, odnosno županije, njena obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, način obavljanja poslova, oblici konzultiranja građana, provođenje referenduma u pitanjima iz djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, oblici suradnje jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza. Općine, gradovi i županije mogu osnivati svoje udruge radi promicanja i ostvarivanja zajedničkih interesa. Suradnja općina, gradova i županija s odgovarajućim jedinicama lokalne i regionalne samouprave drugih država uspostavlja se i odvija u okviru njihovog samoupravnog djelokruga, u skladu sa zakonom i međunarodnim ugovorima.

Općina, grad i županija samostalne su u odlučivanju u poslovima iz svoga samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom RH i zakonom. Jedinice lokalne samouprave u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:
– uređenje naselja i stanovanje,
– prostorno i urbanističko planiranje,
– komunalne djelatnosti,
– brigu o djeci,
– socijalnu skrb,
– primarnu zdravstvenu zaštitu,
– odgoj i osnovno obrazovanje,
– kulturu, tjelesnu kulturu i šport,
– zaštitu potrošača,
– protupožarnu i civilnu zaštitu.

Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od područnoga (regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na:
– školstvo,
– zdravstvo,
– prostorno i urbanističko planiranje,
– gospodarski razvoj,
– promet i prometnu infrastrukturu,
– planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.

Odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, u skladu s njezinim statutom i statutom županije, mogu se pojedini poslovi iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne samouprave prenijeti na županiju, odnosno mjesnu samoupravu. Poslovi državne uprave koji se obavljaju u jedinici lokalne samouprave i u jedinici područne (regionalne) samouprave određuju se zakonom.

Općinsko vijeće, gradsko vijeće i županijska skupština predstavnička tijela su građana i tijela lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave koja donose akte u okviru djelokruga jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Izvršna tijela jedinice lokalne i jedinice područne (regionalne) samouprave su u općini općinski načelnik i općinsko poglavarstvo, u gradu gradonačelnik i gradsko poglavarstvo, u županiji župan i županijsko poglavarstvo. Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan predsjednik je općinskoga, gradskog, odnosno županijskog poglavarstva.

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela). U općinama i gradovima koji nemaju poglavarstvo ustrojava se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga. Upravne, stručne i ostale poslove u tijelima jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave obavljaju službenici i namještenici.

Mjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. Mjesni odbor osniva se za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja). Tijela mjesnog odbora su: vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora. U gradovima se mogu statutom osnivati gradski kotarevi ili gradske četvrti kao posebni oblici mjesne samouprave. Gradski kotar, odnosno gradska četvrt je oblik mjesne samouprave koji se osniva za područje koje predstavlja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima građana.

Zakonom od 11. srpnja 2001.36 Grad Zagreb ima položaj županije. Grad Zagreb u okviru svoga samoupravnog djelokruga obavlja poslove iz djelokruga grada i djelokruga županije, te druge poslove u skladu sa zakonom. Obavljanje poslova državne uprave iz djelokruga ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave i drugih poslova državne uprave utvrđenih posebnim zakonima u Gradu Zagrebu povjerava se upravnim tijelima Grada Zagreba. Gradska skupština Grada Zagreba je predstavničko tijelo građana koje donosi akte u okviru samoupravnog djelokruga Grada Zagreba, te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. Izvršna tijela Grada Zagreba su gradonačelnik Grada Zagreba i Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba. Gradonačelnik predstavlja i zastupa Grad Zagreb i nositelj je izvršnih poslova u Gradu Zagrebu. Gradsko poglavarstvo obavlja izvršne poslove Grada Zagreba. Za obavljanje poslova iz djelokruga Grada Zagreba ustrojavaju se upravna tijela Grada Zagreba. U Gradu Zagrebu mogu se osnovati gradske četvrti i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave. Grad Zagreb i Zagrebačka županija međusobno surađuju radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa. Radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa predstavnička tijela Grada Zagreba i Zagrebačke županije osnivaju zajedničko vijeće.

Sustav državne uprave u županijama, gradovima, općinama

Zakon od 5. listopada 1990.37 određuje se da poslove državne uprave obavljaju ministarstva i drugi zakonom određeni organi republičke uprave, organi uprave gradske zajednice općina i organi općinske uprave kao dijelovi jedinstvenog ustroja državne uprave u RH.

Poslove općinske uprave i uprave gradske zajednice općina obavljaju sekretarijati i upravne organizacije (zavodi). U općinama i gradskoj zajednici općina ustrojavaju se za pojedine upravne oblasti sekretarijati, a u manjim se općinama, u pravilu, ustrojava jedan sekretarijat kao jedinstveni organ državne uprave, ako zakonom nije drugačije određeno.

U općinama i gradskoj zajednici općina radi obavljanja određenih stručnih i drugih poslova od interesa za, ostvarivanje prava i dužnosti društveno-političke zajednice mogu se osnivati upravne organizacije. Upravne organizacije se osnivaju kao zavodi na čijem je čelu direktor. Skupštine više općina i skupština gradske zajednice općina mogu uz suglasnost nadležnog ministarstva osnovati u određenim oblastima zajedničke organe uprave, odnosno moraju ih osnovati kada je to određeno zakonom. O žalbi protiv prvostepenih rješenja općinskih organa uprave odnosno organa uprave gradske zajednice općina rješavaju ministarstva u granicama svojeg djelokruga, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

Zakonom od 21. ožujka 1991.38 Vlada može raspustiti skupštinu općine odnosno razriješiti izvršno vijeće skupštine općine u slučajevima kad one svojim odlukama i radnjama krše Ustav i zakone RH. Istodobno s raspuštenijem općinske skupštine odnosno razrješavanjem izvršnog vijeća, Vlada u danoj općini imenuje povjerenika.39 Povjerenik Vlade ima sve ovlasti, dužnosti i odgovornosti skupštine općine odnosno izvršnog vijeća. Povjerenik Vlade odgovara za svoj rad i djelovanje Vladi.

Zakonom od 2. lipnja 1993.40 organi uprave i službe nastavljaju obavljati poslove državne uprave iz svog djelokruga na cijelom području dosadašnjih općina. U obavljanju poslova državne uprave, organi uprave i službe odgovorni su za svoj rad županu županije u čijem sastavu su područja organa uprave i službi. Ako na području županije nije izabran župan, u obavljanju poslova državne uprave organi uprave i službe odgovorni su za svoj rad ministru nadležnom za poslove uprave i lokalne samouprave. Do utemeljenja upravnih odjela jedinica lokalne samouprave i uprave, organi uprave i službe obavljat će i poslove iz samoupravnog djelokruga općine, grada i županije, kao jedinica lokalne samouprave i uprave koje su utemeljene na području dosadašnje općine na kojem su djelovali ti organi i službe.

29. srpnja 1993. g. donesen je Zakon o sustavu državne uprave.41 Poslove državne uprave obavljaju tijela državne uprave. Posebnim zakonom određeni poslovi državne uprave mogu se prenijeti tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave ili drugim pravnim osobama koje na temelju zakona imaju javne ovlasti. Tijela državne uprave su ministarstva, državne upravne organizacije i županijski uredi, odnosno gradski uredi Grada Zagreba. Poslove državne uprave u prvom stupnju obavljaju županijski uredi, odnosno gradski uredi Grada Zagreba, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno. Za obavljanje zakonom određenih poslova državne uprave mogu se u županiji, gradu i općini osnivati područne jedinice ministarstava, odnosno državnih upravnih organizacija. Za obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti županijskih, odnosno gradskih ureda mogu se u gradu odnosno u općini osnivati ispostave.

Župani, podžupani, gradonačelnik Grada Zagreba i njegovi zamjenici dužnosnici su RH. Poslove državne uprave u tijelima državne uprave obavljaju državni službenici, koje se imenuju na temelju javnog natječaja, ako zakonom nije što drugo određeno. Opće, tehničke i pomoćne poslove u tijelima državne uprave obavljaju namještenici. Vlada usklađuje i nadzire obavljanje poslova državne uprave.

Poslovi državne uprave su:
neposredna provedba zakona i drugih propisa,
donošenje provedbenih propisa,
upravni nadzor,
inspekcijski nadzor,
drugi upravni i stručni poslovi,
praćenje stanja,
izrada nacrta prijedloga propisa i drugi stručni poslovi.

Župan i gradonačelnik Grada Zagreba su predstavnici državne vlasti na području županije, odnosno Grada Zagreba. Za obavljanje poslova državne uprave na području županije, odnosno Grada Zagreba ustrojavaju se županijski, odnosno gradski uredi. Županijski, odnosno gradski uredi ustrojavaju se uredbom Vlade za određena upravna područja, na prijedlog odgovarajućih ministarstava. Za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti županijskih, odnosno gradskih ureda mogu se osnovati ispostave. Za obavljanje zakonom određenih poslova državne uprave, mogu se u županiji, gradu, odnosno općini osnovati područne jedinice ministarstava i državnih upravnih organizacija.

Tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, u prenijetim im poslovima državne uprave:
– rješavaju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost,
– vode očevidnike određene zakonom i drugim propisima i izdaju propisana uvjerenja i druge potvrde,
– obavljaju i druge poslove državne uprave koji su im zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost.
Za zakonito i stručno obavljanje prenijetih poslova državne uprave, odgovorni su gradonačelnik, odnosno općinski načelnik, te ravnatelj pravne osobe s javnim ovlastima.

Ministarstva provode upravni nadzor nad radom županijskih, odnosno gradskih ureda i poduzimaju odgovarajuće mjere. Tijela državne uprave u svom djelokrugu nadziru rad tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u obavljanju poslova državne uprave.

Uredbom od 30. prosinca 1993.42 uređuje se ustrojavanje županijskih ureda, njihov djelokrug, nazivi njihovih unutarnjih ustrojstvenih jedinica, način upravljanja tim jedinicama, okvirni broj službenika, način planiranja poslova, radno vrijeme, način i postupak preuzimanja poslova državne uprave, te službenika i dokumentacije organa uprave i službi dosadašnjih općina te druga pitanja od značaja za rad županijskih ureda.43 Županijski uredi osnivaju se u sjedištima županija. Županijski uredi obavljaju poslove državne uprave na području županije. Dotadašnji organi uprave i stručne službe Grada Zagreba nastavljaju s radom na području Grada Zagreba određenom Zakonom o Gradu Zagrebu prema dotadašnjem ustrojstvu i djelokrugu.

U županijama se ustrojavaju županijski uredi za poslove državne uprave i to za:
1. gospodarstvo,44
2. prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehničku kulturu,45
3. rad, zdravstvo i socijalnu skrb,46
4. prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša,
5. katastarske i geodetske poslove,47
6. imovinsko-pravne poslove,48
7. statistiku,49 te
8. opću upravu.50

U županijama se ustrojava Ured župana za obavljanje određenih stručnih poslova državne uprave za potrebe župana, te za opće, pomoćne i tehničke poslove za potrebe župana i županijskih ureda. Ured župana može obavljati i određene stručne, opće, pomoćne i tehničke poslove i za potrebe županije kao jedinice lokalne samouprave i uprave. Ispostava se ustrojava za obavljanje određenih poslova iz djelokruga županijskih ureda u mjestima predviđenim uredbom Vlade RH.

Uredbom od 10. svibnja 1994.51 uređuju se nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstava, državnih upravnih organizacija i županijskih odnosno gradskih ureda Grada Zagreba (tijela državne uprave), način upravljanja unutarnjim ustrojstvenim jedinicama tijela državne uprave, način planiranja poslova, radno vrijeme, održavanje uredovnih dana, te uredovno vrijeme za rad s građanima i drugim strankama u tijelima državne uprave.

28. lipnja 1995. g. donesena je Uredba o prestanku rada centara republičkih organa uprave52 kojom se određuje da centri republičkih organa uprave prestaju s radom 31. srpnja 1995. godine.

Uredbom od 11. rujna 1997.53 županijski uredi obavljaju poslove državne uprave na području županije utvrđenom Zakonom o područjima županija, gradova i općina u RH.

Uredbom od 30. prosinca 1999.54 sjedište pojedinog županijskog ureda može se utvrditi izvan sjedišta županije.

Zakonom od 29. lipnja 2001.55 tijela državne uprave su ministarstva, državne upravne organizacije i uredi državne uprave. Ministarstva i državne upravne organizacije su središnja tijela državne uprave, a uredi državne uprave se osnivaju kao prvostupanjski uredi državne uprave u jedincima područne (regionalne) samouprave. Za obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti središnjih tijela državne uprave mogu se u županiji, gradu i općini osnivati područne jedinice. Za obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave mogu se u gradu odnosno općini osnivati ispostave. Za obavljanje poslova državne uprave u više upravnih područja na području jedinice područne (regionalne) samouprave ustrojava se ured državne uprave.

Ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave obavlja upravne i druge stručne poslove u upravnim područjima za koja je ustrojen, a osobito:
1. neposredno provodi zakone i druge propise i osigurava njihovu provedbu,
2. rješava u upravnim stvarima u prvom stupnju, ako to posebnim zakonom nije stavljeno u nadležnost središnjim tijelima državne uprave ili pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, te povjereno tijelima jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave,
3. provodi upravni, odnosno inspekcijski nadzor,
4. prati stanje u svom djelokrugu, te središnjim tijelima državne uprave predlaže mjere za unapređenje stanja u pojedinim upravnim područjima.
Uredi državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave preuzimaju poslove, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva, te prava i obveze županijskih ureda.

Uredbom do 28. veljače 2002.56 ured državne uprave državne uprave u županijama obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na:
gospodarstvo (industrija, brodogradnja, energetika, rudarstvo, trgovina, obrtništvo, vodno gospodarstvo, ribarstvo, pomorstvo, promet i veze, turizam, poljoprivreda i šumarstvo, lovstvo, te poljoprivredna inspekcija, inspekcija zaštite bilja, inspekcija bilinogojstva i vodopravna inspekcija),
– društvene djelatnosti (prosvjeta, kultura, informiranje, šport i tehnička kultura, briga o djeci i tjelesna kultura, radni odnosi, tržište rada i odnosi sa sindikatima, zdravstvena zaštita, zdravstveno osiguranje, socijalna skrb, sanitarna inspekcija, zaštita civilnih žrtava iz Domovinskog rata, zaštita hrvatskih državljana sudionika II. svjetskog rata, zaštita vojnih i civilnih invalida II. svjetskog rata i zaštita osoba stradalih u obavljanju obvezne vojne službe od 15. 5. 1945., te članova njihovih obitelji, zaštita prava i rješavanje o statusu člana obitelji poginuloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskoga branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, te hrvatskih branitelja kao i suradnja u poslovima u svezi s ekshumacijom i sahranom posmrtnih ostataka žrtava rata),
– prostorno uređenje i graditeljstvo (graditeljstvo, zaštita okoliša, prostorno uređenje obnova ratom razrušenih objekata),
– imovinsko pravne poslove (poslovi u svezi izvlaštenja i drugih ograničenja vlasništva, uređivanje vlasničko-pravnih odnosa i denacionalizacija),
– opću upravu (osobna stanja građana i poslovi matičarstva, udruge, popisi birača, evidencije o hrvatskom državljanstvu,
– nadzor nad zakonitošću općih akata predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave, te statistiku.

U uredu državne uprave obavljaju se i opći, kadrovski, informatički, planski, materijalno-financijski, računovodstveni, administrativni i pomoćno-tehnički poslovi za potrebe ureda državne uprave. Sjedište ureda državne uprave je, u načelu, u sjedištu županije.

Zakonom od 22. prosinca 2003.57 tijela državne uprave su ministarstva, središnji državni uredi Vlade, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama. Ministarstva, središnji državni uredi i državne upravne organizacije središnja su tijela državne uprave, a uredi državne uprave su prvostupanjska tijela državne uprave u županijama.

Zaključci

Zadatak arhivistike znanosti58 je, između ostalog, i proučavanje ustrojstva i funkcija onih tijela iz čijeg je rada i djelovanja nastalo arhivsko gradivo. Povijest institucija sastavni je dio arhivske znanosti, i sistematizacija je povijesnih podataka o djelovanju i radu pojedinih institucija kao stvaratelja arhivskoga gradiva. Točno poznavanje povijesti i djelokruga rada određene institucije polazna je točka cjelokupnog rada arhiva i arhivista kao i pružanja preciznih i smislenih znanstvenih informacija korisnicima arhivskog gradiva, što je, uz čuvanje i zaštitu gradiva, temeljna zadaća arhiva. Veza između stvaratelja gradiva i arhivskog rada je krucijalna, a obavljanje zadaća arhiva i arhivista praktički je nemoguće bez poznavanja povijesti institucija odnosno stvaratelja čijim djelovanjem i radom je gradivo nastalo. Opis stvaratelja gradiva suštinska je aktivnost arhivista. Isključivo na temelju poznavanja nastanka, djelovanja i rada stvaratelja gradiva, moguće je formiranje fondova, utemeljeno vrednovanje registraturnog i arhivskog gradiva, njegovo sređivanje, opis, određivanje sadržaje fizionomije, davanje gradiva na korištenje i davanje informacija o gradivu. Poznavanje povijesti institucija preduvjet je bilo kakvog arhivskog rada. Svaka se informacija o gradivu temelji na poznavanju stvaratelja gradiva, odnosno na povijesti institucija.

Summary:Local and regional self-government is determined by the Constitution and by laws. The 1990 Constitution guarantees to citizens right to local self-government. The 2000 Constitution guarantees to citizens right to local and regional self-government. First law on territory on municipalities, towns and countries was passed in 1992, as well as law on local government and self-management and law on City of Zageb. According to the 1990 law state administration tasks are performed by ministries and other bodies of republic administration determined by the law, administrative bodies of town’s community of municipalities and municipality government bodies. According to the 2003 law state administration bodies are ministries, central state offices, state administrative organizations and state administration country offices. Ministries, central state offices, state administrative organizations are central bodies of state administration while state administration country offices are state bodies of first instance in countries. One of the archival science tasks is to study organization and functions of archives’ creators. History of institutions is component part of archival science; it is systematic description of historical data on activities and work of particular institutions, as creators of archival records. Exact knowledge of history and competences of an institution is starting point of archives’ and archivists’ entire work, and it is also starting point of giving exact and meaningful scientific information to records’ users, which is along with archives protection and keeping, basic archives’ task. Expertness in history of institutions is precondition of any archival work. Any and every information on records is based on knowledge on archives’ creators or on history of institutions.


  1. Vidi Boras, D., Heđbeli, Ž. Prilog poznavanju sustava državne uprave u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2005. godine. 5. zbornik referatov dopolnilnega izobraževanja s področji arhivistike, dokumentalistike i informatike v Radencih 5.-7. april 2006 : Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja, Radenci, Slovenija, 5.-7. april 2006., Maribor : Pokrajinski arhiv Maribor, 2006. str. 74-83 []
  2. Narodne novine (NN) br. 56/1990, 8/1998 (Narodne novine, službeni list RH, besplatno su dostupne na http://www.nn.hr) []
  3. NN – međunarodni ugovori, 1/1993 []
  4. NN 8/1998 []
  5. NN 124/2000 []
  6. NN 28/1990 []
  7. NN 31/1990 []
  8. NN 47/1990 []
  9. NN 53/A/1991 []
  10. NN 90/1992 []
  11. NN 90/1992 []
  12. NN 90/1992 []
  13. NN 75/1993 []
  14. - propisivanje uvjeta pod kojima se može na pojedinom području kroz određeno razdoblje medonosno bilje koristiti,
    – određivanje sabirališta za otpadne animalne tvari,
    – određivanje mjesta i načina neškodljivog otklanjanja životinjskih leševa, otpadaka iz valionica, konfiskata iz klaonica i pokvarenih proizvoda životinjskog porijekla,
    – propisivanje uvjeta i načina držanja pasa, te načini postupanja sa neregistriranim psima kao i psima i mačkama lutalicama,
    – organiziranje, u skladu s propisima o zaštiti bilja, zaštite bilja putem praćenja pojava, rasprostranjenosti i štetnosti svih biljnih bolesti, štetočine i korova, te vođenje evidencije o njihovoj rasprostranjenosti,
    – izvještavanje nadležnog državnog organa u županiji ili Gradu Zagrebu o pojavi određenih biljnih bolesti i štetočina, kao i o poduzetim mjerama,
    – osiguravanje sredstava za obavljanje određenih poslova za zaštitu bilja,
    – davanje prijedloga središnjem organu državne uprave nadležnom za poslove slatkovodnog ribarstva za određivanje ribolovnih područja,
    – ustanovljenje katastra ribolovnih područja,
    – upravljanje ribolovnim područjem,
    – davanje ribolovnog područja na gospodarenje pravnim ili fizičkim osobama,
    – utvrđivanje ribolovnog područja pogodnog za uzgoj riba i drugih vodenih životinja,
    – donošenje odluke o davanju ovlaštenja športsko-ribolovnim turističkim ili ugostiteljskim organizacijama za izdavanje odobrenja za športski ribolov,
    – određivanje visine naknade i maksimalne količine dnevnog ulova za športski ribolov,
    – određivanje granice ribolovnog mora u rijekama koje utječu u more,
    – donošenje odluke da se na određenim manjim ribolovnim područjima (lovištima) ribolov male plave ribe obavlja po redoslijedu koji se određuje ždrijebom,
    – donošenje odluke o podjeli ribolovnih područja na zone,
    – donošenje odluke o produženju vremena zabrane lova jastoga, hlapova i kuka,
    – izdavanje odobrenja za športski ribolov,
    – određivanje visine naknade za športski ribolov,
    – iznimno određivanje da se zbog obuke, bez plaćanja naknade, može obavljati skupni lov podvodnom puškom pod nadzorom i na osnovi godišnjih planova pomorskih športskih društava, na unaprijed određenim i za tu svrhu prikladnim područjima,
    – dodjeljivanje pomorskog dobra u svrhu uzgoja riba i drugih morskih životinja, ukoliko raniji korisnik u roku od godinu dana, nakon što je dobio na korištenje pomorsko dobro, nije postavio naprave za uzgoj,
    – određivanje pomorskog dobra na kojem se mogu podizati naprave za uzgoj riba i drugih morskih životinja,
    – davanje pomorskog dobra na korištenje u svrhu podizanja uzgajališta riba i drugih morskih životinja,
    – odobravanje, uz suglasnost Vlade RH, da se pomorsko dobro prirodno pogodno za uzgoj riba i drugih morskih životinja, može koristiti u druge svrhe,
    – određivanje pomorskog dobra na kojem se mogu vaditi koralji, spužve, školjkaši i morsko bilje,
    – ograničenje odnosno zabranjivanje upotrebe pojedinih vrsta mreža ili drugih alata za privredni ili športski ribolov kao i određivanje njihove upotrebe u pojasu od jedne morske milje od obale kopna ili otoka zbog zaštite pridnenih riba i drugih morskih životinja od prekomjernog iskorištavanja i uništavanja. []
  15. - donošenje plana obrane od poplava na ostalim vodama i vodotocima,
    – donošenje odluke o osiguravanju sredstava za provođenje neposrednih mjera zaštite u toku poplava i za ublažavanje nastalih posljedica, te za naknade pravnim osobama i građanima kao i odluke o utvrđivanju prava na naknadu za sudjelovanje u obrani od poplava,
    – donošenje plana za zaštitu voda od zagađivanja na slivnom području,
    – određivanje zone sanitarne zaštite izvorišta i zaštitnih mjera. []
  16. -određivanje mjesta održavanja stočnih sajmova na svom području,
    – davanje suglasnosti na tržni red tržnica na veliko i malo,
    – određivanje rasporeda, početka i završetka radnog vremena tržnica na malo,
    – određivanje sajamskog reda na stočnim sajmovima. []
  17. - pripremne radnje za osnivanje turističke zajednice i sazivanje turističkog sabora,
    – donošenje odluke o propisivanju uvjeta kojima moraju udovoljavati javna poduzeća []
  18. - određivanje korištenja pomorskog odnosno vodnog dobra izuzimajući propisivanje korištenja vodnog dobra vezano za: plovidbu, izgradnju i regulaciju plovnog puta, pristaništa, iskop šljunka i pijeska iz korita rijeka,
    – određivanje visine naknade za korištenje pomorskog odnosno vodnog dobra,
    – donošenje odluke da se ovlasti neka pravna osoba da ubire naknadu za korištenje pomorskog odnosno vodnog dobra,
    – određivanje visine naknade za upotrebu pomorskog odnosno vodnog dobra koju plaća vlasnik ili zakupnik čamca upisanog u očevidnik čamaca,
    – uskraćivanje prava daljnje upotrebe pomorskog odnosno vodnog dobra.
    – određivanje da se neovlašteno izgrađeni objekti ili izvršena prinova na pomorskom ili vodnom dobru ukloni i pomorsko, odnosno vodno dobro, u određenom roku dovede u prijašnje stanje,
    – osnivanje katastra pomorskog dobra,
    – određivanje luke otvorene za domaći promet,
    – davanje pomorskog odnosno vodnog dobra na upotrebu zbog izgradnje posebne luke,
    – propisivanje upotrebe uređenog kupališta. []
  19. - određivanje područja na kojem se obavlja javni linijski gradski i prigradski prijevoz u cestovnom prometu i način obavljanja tog prijevoza kao i određivanje obavljanja javnog linijskog gradskog i prigradskog prijevoza u cestovnom prometu na temelju koncesije, te uvjeti za dobivanje koncesija,
    – uređivanje organizacije i načina obavljanja autotaksi prijevoza,
    – uređivanje obavljanja autotaksi prijevoza na temelju koncesije,
    – izdavanje koncesija,
    – utvrđivanje mogućnosti obavljanja autotaksi prijevoza kao linijskog prijevoza osoba na relacijama na kojima takav prijevoz nije organiziran,
    – donošenje programa i načina provjere poznavanja osnovnih podataka o kulturnim, gospodarskim, turističkim, prometnim i drugim značajnim objektima i znamenitostima na području na kojem se obavlja taksi prijevoz,
    – uređivanje slobodnog prijevoza osoba i stvari zaprežnim vozilima,
    – donošenje odluke o održavanju, zaštiti, rekonstrukciji i izgradnji nerazvrstanih cesta kao i poslovi nadzora nad tim cestama,
    – donošenje odluke o uređenju prometa na području općine, odnosno grada. []
  20. - određivanje uvjeta i načina obavljanja tramvajskog prometa, te uvjeta i mjera za sigurno odvijanje prometa gradske željeznice (tramvajskog prometa), te uvjeta, mjera i tehničkih elemenata za izgradnju, rekonstrukciju i održavanje gradske željeznice (tramvaje). []
  21. - donošenje izmjena i dopuna važećih prostornih planova (dosadašnjih općina) i Grada Zagreba,
    – donošenje generalnih urbanističkih planova za gradove i naselja gradskog značaja,
    – donošenje prostornih planova područja posebne namjene,
    – donošenje provedbenih planova za gradove i naselja,
    – donošenje posebnih odluka kojima se utvrđuju uvjeti rekonstrukcije postojećih objekata,
    – donošenje odluka o položajnim zonama ovisno o atraktivnosti pojedinog područja,
    – donošenje odluke o spajanju i razdvajanju naselja, – određivanje imena naselja,
    – određivanje imena ulica i trgova, – određivanje organa ili organizacije koji pribavlja ploče s imenima naselja, ulica i trgova i pločice s brojevima zgrada,
    – određivanje načina podmirivanja troškova pribavljanja i postavljanja pločica s imenom naselja, ulica i trgova kao i pločica s brojevima zgrada. []
  22. - proglašenje posebno zaštićenih područja prirode,
    – proglašenje posebno zaštićenih objekata prirode,
    – osiguravanje troškova za objekt koji županija, grad odnosno općina proglasila zaštićenim,
    – osnivanje zavoda za zaštitu prirode,
    – davanje suglasnosti na statut zavoda za zaštitu prirode,
    – utvrđivanje mjesta za odlaganje otpadnih tvari,
    – utvrđivanje uvjeta i načina postupanja s komunalnim otpadom, a posebice stakla, papira i metala,
    – donošenje odluka o određivanju područja mora namijenjena za kupanje i rekreaciju,
    – izrada karata područja mora za kupanje, kao i osiguravanje redovite kontrole morske vode. []
  23. - donošenje odluke o kućnom redu,
    – donošenje odluke o nadstojničkim stanovima,
    – donošenje odluke o mjerilima za utvrđivanje visine stanarine,
    – donošenje odluke o normativima za održavanje stana i zajedničkih dijelova i uređaja u stambenoj zgradi,
    – donošenje odluke o plaćanju troškova vezanih uz korištenje stana,
    – donošenje općeg akta o utvrđivanju kruga osoba kojima se može dati stan na korištenje, a za čije se je stanovanje dužna brinuti općina,
    – donošenje odluke o najvišim iznosima najamnine za stanove,
    – donošenje odluke o najvišim iznosima naknade za korištenje pokućstva i kućanskih aparata,
    – donošenje odluke o minimalnim uvjetima stanovanja,
    – utvrđivanje što se smatra teškim uvjetima stanovanja,
    – donošenje odluke o najvećem standardu veličine i opremljenosti stana,
    – određivanje zona u naselju. []
  24. - donošenje odluke o komunalnim djelatnostima koje se pod uvjetima iz članka 1. stavak 2. Zakona o komunalnim djelatnostima smatraju komunalnim djelatnostima,
    – donošenje odluka o obavljanju dimnjačarskih poslova,
    – donošenje odluka o načinu organiziranja obavljanja komunalnih djelatnosti i davanje suglasnosti,
    – donošenje odluka o određivanju predstavnika za natječajnu komisiju za imenovanje direktora i upravnog odbora u komunalnoj organizaciji određivanje načina i reda prvenstva pružanja usluga onim korisnicima kod kojih bi uslijed prekida nastala opasnost za sigurnost života ili zdravlja ljudi ili bi nastala nenadoknadiva šteta; poduzimanje mjera za nastavljanje obavljanja djelatnosti ukoliko to nije u potpunosti osigurala komunalna organizacija; utvrđivanje razloga i eventualne odgovornosti za prekid obavljanja djelatnosti odnosno pružanja usluga,
    – određivanje visine troškova i načina naknade,
    – sklapanje ugovora o obvezatnosti uključivanja u udruženje komunalnih djelatnosti,
    – donošenje osnova plana općine odnosno grada,
    – određivanje uvjeta o formiranju cijena komunalnih usluga,
    – nadoknada razlike u cijeni,
    – određivanje načina plaćanja i izvršavanja obveza plaćanja cijene komunalne usluge,
    – donošenje odluke o osiguravanju sredstava za izgradnju novih ili rekonstrukciju postojećih komunalnih objekata,
    – utvrđivanje komunalne naknade,
    – utvrđivanje naselja u kojima se plaća komunalna naknada,
    – utvrđivanje minimalnog opsega radova održavanja uređenog građevinskog zemljišta,
    – donošenje odluka o financiranju i izgradnji komunalnih objekata i uređaja na građevinskom zemljištu,
    – utvrđivanje visine sredstava i način izvršavanja obveza investitora drugog objekta koji rekonstruira postojeći objekt ili ruši postojeći objekt radi izgradnje novog objekta,
    – nadzor nad radom komunalnih organizacija,
    – propisivanje komunalnog reda,
    – briga o grobljima i propisivanju uvjeta i načina njihovog korištenja i upravljanja,
    – donošenje akta o osnivanju groblja,
    – donošenje akta o stavljanju groblja izvan upotrebe,
    – donošenje odluke o sakupljanju posmrtnih ostataka boraca i o njihovom prenosu u zajedničku grobnicu ili u pojedinačne grobove na postojećim grobljima ili na grobljima koje će osnovati u tu svrhu,
    – uređivanje i održavanje groblja i grobova boraca,
    – osiguranje financijskih sredstava za provođenje odredaba Zakona o grobljima,
    – propisivanje načina, prikupljanja i čuvanja dokumentacije i vođenja evidencije o grobljima i grobovima boraca i određivanje tijela (organa koje će obavljati te poslove),
    – imenovanje člana Komisije za određivanje lokacije za novo groblje,
    – donošenje rješenja o stavljanju groblja izvan upotrebe,
    – donošenje odluke o prekopavanju groblja,
    – određivanje namjene zemljišta napuštenog groblja nakon izvršenog prekopavanja. []
  25. - davanje suglasnosti na odredbe statuta arhiva,
    – poduzimanje mjera da se zaštiti arhivska građa i osigura obavljanje arhivske službe u slučaju kada se ukida arhiv, – razmatranje statuta samostalne biblioteke, – osnivanje biblioteke, – donošenje akta o prestanku rada biblioteke,
    – osnivanje muzejske organizacije,
    – donošenje odluke o ukidanju muzejske organizacije,
    – određivanje potrebnih mjera za smještaj i zaštitu muzejske građe u slučaju kada se ukida muzejska organizacija,
    – potvrđivanje statuta muzejske organizacije,
    – osnivanje savjeta i odbora građana za čuvanje i staranje o pravilnom održavanju spomenika kulture,
    – davanje mišljenja o pravu korištenja iskopanih ili nađenih arheoloških spomenika kulture u slučaju spora o njihovoj pripadnosti, – razmatranje statuta Zavoda za zaštitu spomenika kulture, – imenovanje povjerenika za zaštitu spomenika kulture,
    – prijem prethodne ponude vlasnika za prodaju spomenika kulture,
    – razmatranje pismene ponude za kupnju spomenika kulture,
    – osnivanje javnih kazališta,
    – predlaganje ministru kulture i prosvjete intendanta nacionalnih kazališta,
    – prihvaćanje programa javnih potreba u športu, te osiguravanje sredstava iz proračuna,
    – donošenje programa javnih potreba u športu,
    – utvrđivanje športskih objekata koji su od značenja za općinu odnosno grad Zagreb,
    – zaključivanje ugovora o upravljanju, korištenju i održavanju športskih objekata koji se održavaju odnosno grade novčanim sredstvima iz proračuna jedinica lokalne samouprave,
    – donošenje odluke o preuzimanju športskih objekata u vlasništvo. []
  26. - određivanje poslovnih prostorija i lokala koji mogu služiti samo određenim potrebama,
    – propisivanje koje zgrade koje se podižu na određenom području općine moraju imati poslovne prostorije za određene poslovne djelatnosti u skladu s urbanističkim planom odnosno s odlukom koja taj plan zamjenjuje,
    – određivanje visine zakupnine,
    – donošenje propisa o prestanku ugovora o podzakupu,
    – propisivanje ograničenja raspolaganja građevinskim zemljištem,
    – određivanje rente,
    – utvrđivanje troškova pripreme zemljišta,
    – davanje zemljišta za korištenje u vlasništvo i uzimanje zemljišta iz posjeda,
    – donošenje odluke o određivanju rokova za isplatu naknade prijašnjem vlasniku,
    – donošenje odluke o propisivanju uvjeta za davanje zamjenske parcele,
    – određivanje naknade za zemljište,
    – donošenje odluke o određivanju atraktivnog područja,
    – propisivanje općih uvjeta natječaja,
    – propisivanje slučajeva u kojima se može izvršiti prijenos objekata na kojem su izvedeni znatniji radovi,
    – utvrđivanje prestanka prava korištenja,
    – propisivanje uvjeta za davanje u zakup,
    – davanje na korištenje zemljišta u slučajevima bespravne izgradnje. []
  27. - određivanje vijećnika i zastupnika u Sabor RH za zaključivanje braka,
    – određivanje područja za vođenje popisa birača,
    – određivanje vođenja posebnog sveska popisa birača za pojedine dijelove grada odnosno naselja prema biračkom mjestu,
    – određivanje provjere popisa birača prilikom raspisivanja izbora,
    – osnivanje komisije za popis birača. []
  28. NN 117/1993 []
  29. NN 69/1995 []
  30. NN 69/1995 []
  31. NN 10/1997 []
  32. NN 14/1997 []
  33. NN 14/1997 []
  34. NN 128/1999 []
  35. NN 33/200 []
  36. NN 62/2001 []
  37. NN 41/1990 []
  38. NN 14/1991 []
  39. 18. srpnja 1991. g. imenovan je prvi povjerenik (u općini Petrinja), NN 35/1991 []
  40. NN 60/1993 []
  41. NN 75/1993 []
  42. NN 116/1993 []
  43. Županije 31. prosinca 1993. godine preuzimaju službenike organa uprave i službi dosadašnjih općina koji su na taj dan obavljali poslove državne uprave koje sukladno odredbama Zakona o sustavu državne uprave obavljaju županijski uredi. []
  44. Ustrojava se za upravna područja industrije, brodogradnje, energetike, rudarstva, obrtništva, vodoprivrede, ribarstva (morskog i slatkovodnog), pomorstva, prometa, veza, turizma, poljoprivrede i šumarstva. Izuzetno, u županijama Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Šibenskoj, Zadarsko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Krapinsko-zagorskoj osnivaju se posebni županijski uredi za turizam, a u županijama Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Ličko- senjskoj, Šibenskoj, Zadarsko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj i posebni županijski uredi za pomorstvo. []
  45. Obavljanje upravnih poslova iz ovih područja, te za upravna područja brige o djeci i tjelesne kulture. []
  46. Ustrojava se za upravna područja radnih odnosa, tržišta rada i odnosa sa sindikatima, zdravstvene zaštite, zdravstvenog i mirovinsko-invalidskog osiguranja, zaštitu žrtava i sudionika rata te socijalne skrbi. []
  47. Upravna područja katastra i geodetskog sustavnog uređivanja odnosa u prostoru, te kartografiju. []
  48. Obavljanje upravnih poslova iz područja imovinsko-pravnih poslova u svezi izvlaštenja i drugih ograničenja vlasništva, korištenja građevinskog zemljišta, prava vlasništva na nekretninama, promet zemljišta i zgrada, uređivanje vlasničko- pravnih odnosa, denacionalizaciju, te obavljanju drugih poslova koji su mu stavljeni u nadležnost []
  49. Obavljanje stručnih poslova koji se odnose na prikupljanje, obradu i analiziranje statističkih podataka, kao i drugih poslova iz područja statistike koji su mu stavljeni u nadležnost. []
  50. Ustrojava se za upravna područja osobnih stanja građana, udruga građana, popisa birača, ovjere potpisa, rukopisa i prijepisa. []
  51. NN 37/1994 []
  52. NN 44/1995 []
  53. NN 96/1997 []
  54. NN 149/1999 []
  55. NN 59/2001 []
  56. NN 21/2002, Stupanjem na snagu ove Uredbe prestaje važiti Uredba o ustrojavanju županijskih ureda (»Narodne novine« br. 116/93, 23/96, 96/97 i 149/99). []
  57. NN 199/2003 []
  58. Vidi Priručnik iz arhivistike. Zagreb : Savez društava arhivskih radnika Jugoslavije, 1977., Kolanović, J. Arhivistika i povijest upravnih institucija. // Arhivski vjesnik, 34-35 (1991-92), str. 9-20, Eržišnik, D. Arhivistika : skripte. Zagreb : Državno veleučilište u Zagrebu, 2002. []