Arheološki muzej u Zagrebu
Belokranjski muzej Metlika
Središnja knjižnica Slovenaca u RH
Hrvatski restauratorski zavod
Gradski muzej Jastrebarsko
Oddelek za zgodovino Filozofske fakultete v Ljubljani
Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Zagrebačko arhivističko društvo
Zgodovinski arhiv Ljubljana
U petak 20. svibnja 2022. godine u multimedijalnoj dvorani Središnje knjižnice Slovenaca u RH u Karlovcu pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Republike Slovenije u Republici Hrvatskoj, održao se 2. po redu znanstveni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom FENOMENI MEJE / FENOMENI GRANICE – BELA KRAJINA i(n) ŽUMBERAK 2022.
Financijsku potporu Simpoziju osigurali su Filozofski fakultet u Zagrebu i Mikrografija Novo mesto.
Neposredno prije Simpozija, u petak 6. svibnja 2022. godine u Središnjoj knjižnici Slovenaca u RH u sastavu Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” u Karlovcu, svečano je otvorena gostujuća izložba Z vlakom čez mejo / Vlakom preko granice, koju su zajednički realizirali Zgodovinski arhiv Celje, Pokrajinski arhiv Maribor, Zgodovinski arhiv na Ptuju, Državni arhiv u Varaždinu, Državni arhiv u Zagrebu i Državni arhiv za Međimurje.
Izložba ostaje otvorena do 13. lipnja 2022. godine.
Od 3. do 5. listopada 2018. godine u prostorima Belokranjskog muzeja Metlika održao se prvi znanstveni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom FENOMENI MEJE / FENOMENI GRANICE – BELA KRAJINA i(n) ŽUMBERAK 2018. Simpozij je pratila gostujuća Izložba “Tihi svjedoci vjere, baštine i raskoši / Crkva sv. Nikole biskupa u Žumberku – konzervatorsko-restauratorski radovi”, koju su zajednički realizirali Hrvatski restauratorski zavod i Arheološki muzej u Zagrebu. Izložba je bila postavljena u Galeriji Kambič u Metliki, a predstavila ju je dr.sc. Ana Azinović Bebek, autorica izložbe.
ORGANIZATORI:
Arheološki muzej u Zagrebu, Belokranjski muzej Metlika, Hrvatski restauratorski zavod, Gradski muzej Jastrebarsko, Oddelek za zgodovino Filozofske fakultete v Ljubljani, Zagrebačko arhivističko društvo, Zgodovinski arhiv Ljubljana
DOMAĆIN: Belokranjski muzej Metlika
PROGRAM :
Srijeda, 3. 10. 2018.
/Galerija Kambič, Metlika/
18.00 – 19.00 Predstavljanje domaćina, organizatora i pokrovitelja Simpozija
Pozdravni govori
Glazbena točka (Petra i Ivan)
Predstavljanje izložbe: “Tihi svjedoci vjere, baštine i raskoši / Crkva sv. Nikole biskupa u Žumberku – konzervatorsko-restauratorski radovi” (Ana Azinović Bebek)
Koktel i druženje
Četvrtak, 4. 10. 2018.
/Belokranjski muzej Metlika/
8,00 – 9,30 Registracija sudionika i pozdravni govori
9,30 – 10,00 Uvodno predavanje: Obsedene meje, fantomske meje, administrativna dediščina (Marko Zajc, Inštitut za novejšo zgodovino, Ljubljana)
10,00 – 10,15 Otvorenje izložbe: Rogaška kot maloobmejno mesto Tretjega rajha (Peter Mikša, UL, FF, Oddelek za zgodovino, Ljubljana)
10,30 – 11,30
– PANEL 1:
– GRANICA ŽUMBERAK- BELA KRAJINA – POVIJESNI PRIKAZ
– Arhivski viri za zgodovino Bele Krajine in Žumberka (Dunja Mušič, Zgodovinski arhiv Ljubljana)
– …ultra montem citra Hungariam – područje Žumberačkog gorja u razdoblju srednjeg vijeka (Petar Sekulić, Hrvatski restauratorski zavod)
– Žumberak in meja 1941-1945 in 1992 (Božidar Flajšman, UL, FF, Oddelek za zgodovino, Ljubljana)
11,45 – 13,00 OKRUGLI STOL: Žumberak s granicom ili bez nje
15,00 – 19,00 EKSKURZIJA – Obilazak Žumberka (Brezovica, Ostriž, Radatovići)
Petak, 5. 10. 2018.
/Belokranjski muzej Metlika/
9,00 – 9,15 Otvorenje izložbe: Mesta in trgi ob hrvaško-štajerski meji / Gradovi i trgovišta na hrvatsko–štajerskoj granici (Borut Batagelj, Zgodovinski arhiv Celje)
9,15 – 10,30
– PANEL 2:
– DRUGE GRANICE – POVIJESNI PRIKAZI
– Granica i ranonovovjekovne migracije na području Hrvatske (Sanja Lazanin, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb)
– Bihać – fenomen slobodnog kraljevskog grada na granici s Osmanskim carstvom (Damir Stanić, FF, Odsjek za povijest, Zagreb)
– Život u Banatskoj vojnoj granici u 19. stoljeću (Ivana Spasović, Arhiv SANU, Beograd)
– Sotla, južna meja Rajha (Peter Mikša, Daniel Siter, UL, FF, Oddelek za zgodovino, Ljubljana)
– Žiri – kraj ob nemško-italijanski meji v času druge svetovne vojne (Maja Vehar, UL, FF, Oddelek za zgodovino, Ljubljana)
– “Avnojska” meja med Slovenijo in Hrvaško v fondu podpredsednika jugoslovanske vlade (1945–1953) (Kornelija Ajlec, UL, FF, Oddelek za zgodovino, Ljubljana)
11,15 – 12,15
– PANEL 3:
– POJAM “GRANICA” KAO INDEKSNA ODREDNICA
– Testamenta Zagrabiensia, putni listovi za granicu na onaj svijet – primjer oporuke Helene Veselinovich (Branka Molnar i Zvjezdana Sikirić, FF, Odsjek za povijest, Zagreb)
– Zgodovina, spomin, in meje v času – pomen “arhiva ljudi” (Valentina Petaroš Jeromela, Valentina Petaros Jeromela s.p., Arhivske Storitve)
12,30 – 14,00
– PANEL 4:
– PROJEKTI O GRANICAMA – REZULTATI / STANJE ISTRAŽIVANJA
– Rapalska meja in varnostne službe ob njej (Grega Žorž, Zgodovinsko društvo Rapalska meja, Ljubljana)
– O italijanskem in nemškem utrjevanju meje pod Gorjanci (Blaž Štangelj, UL, FF Oddelek za zgodovino, Ljubljana)
– Izzivi sodobne tehnologije pri raziskovanju meje (Bojan Balkovec, UL, FF Oddelek za zgodovino, Ljubljana)
– Zgodovinski kartografski viri in njihova uporabnost pri določanju okupacijskih meja med drugo svetovno vojno v Sloveniji (Rok Ciglič, Matija Zorn, Primož Gašperič, ZRC SAZU, Geografski inštitut Antona Melika, Ljubljana)
– Topografija i rekognosciranje Žumberačkoga gorja (Luka Štefan, Tomislav Čanković, Jelena Maslać, Maja Mrvelj, Sanja Sekulić i Sebastijan Stingl, FF, Odsjek za arheologiju, Zagreb)
– ARRS Projekt Fenomen mejna reka 2014-17 (Marko Zajc, Inštitut za novejšo zgodovino, Ljubljana)
14,15 – 14,45 ZAVRŠNA RASPRAVA I ZATVARANJE SIMPOZIJA
ORGANIZACIJSKO-PROGRAMSKI ODBOR:
Brancelj-Bednaršek Andreja, dr. Balkovec Bojan, Dugonjić Anita, dr. Flajšman Božidar, Fundurulić Ana, dr. Mikša Peter, Molnar Branka, mag. Sadek Mitja, dr. Zajc Marko
ZNANSTVENI ODBOR:
doc. dr. sc. Azinović Bebek Ana, doc. dr. Balkovec Bojan, dr. Flajšman Božidar, prof. dr. sc. Grgin Borislav, doc. dr. Mikša Peter, doc. dr. sc. Sikirić Assouline Zvjezdana, dr. Zajc Marko, dr. Zorn Matija
U petak 20. svibnja 2022. godine u multimedijalnoj dvorani Središnje knjižnice Slovenaca u RH u Karlovcu pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Republike Slovenije u Republici Hrvatskoj, održao se 2. po redu znanstveni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom FENOMENI MEJE / FENOMENI GRANICE – BELA KRAJINA i(n) ŽUMBERAK 2022.
Financijsku potporu Simpoziju osigurali su Filozofski fakultet u Zagrebu i Mikrografija Novo mesto.
PROGRAM:
8,00 – 8, 30: Dolazak i registracija sudionika
8,30 – 9,00; Pozdravni govori
9,00 – 9,30:
Granice etike i granice prostora
(izv.prof.dr.sc. Marko Vučetić, Odjel za filozofiju Sveučilišta u Zadru)
9,45 – 11,00:
1. panel: Pograničje Žumberka i Bele krajine
1. Arheološko bogatstvo Bele krajine – celovita prenova stalne razstave
(dr. Lucija Grahek, Belokranjski muzej Metlika, ZRC SAZU, Inštitut za arheologijo)
2. Projekt TRANS RIVERS – na razmeđi rijeka Sutle i Save
(doc dr.sc Janja Mavrović Mokos, Franka Ovčarić, mag.arheo., Odsjek za arheologiju, FF Zagreb)
3. Arheološki tragovi naseljavanja uskoka na području žumberačkog vlastelinstva
(dr.sc. Ana Azinović Bebek, Petar Sekulić, dipl. pov., dipl.arheol., Hrvatski restauratorski zavod)
4. Pegavi tifus na območju Bele krajine med drugo svetovno vojno
(Blaž Štangelj, mag.zgod., Inštitut za novejšo zgodovino / Oddelek za zgodovino, FF Ljubljana)
11,15 – 12,45:
2. panel: Vojne granice i pograničja prema osmanskom svijetu
5. Vizualizacija i digitalizacija habsburško – osmanskog svijeta pograničnih utvrda
/izložba i izlaganje – Bulwark of Europe/
(Filip Šimunjak, i Petar Hegedić, studenti, Karlo Rukavina, mag.hist., Odsjek za povijest, FF Zagreb)
6. Papinska kurija i vijesti o turskim provalama u Hrvatsku 1468-1473.
(doc.dr.sc. Luka Špoljarić, Odsjek za povijest, FF Zagreb)
7. Nahija Perušić u osmanskim vrelima
(doc.dr.sc Kornelija Jurin Starčević, Odsjek za povijest, FF Zagreb)
8. Iz Banatske granice – u večnost
(prof.dr. Ivana B. Spasović, Arhiv SANU, Beograd)
13,00 – 14,00;
Okrugli stol: Kako pisati povijest granica? / Kako pisati zgodovino meja?
sudjeluju: prof.dr. Božidar Flajšman, Oddelek za zgodovino, FF Ljubljana, doc.dr.sc. Kornelija Jurin Starčević, Odsjek za povijest, FF Zagreb, dr.sc. Nenad Moačanin, red.prof. u miru,
moderatori: prof.dr.sc. Borislav Grgin, Odsjek za povijest, FF Zagreb i mag. Mitja Sadek, ZAL, Enota za Dolenjsko in Belo krajino)
15,00 – 16,00
3. panel; Granice ženskih svjetova i Sramotna knjiga
9. Pobožni legati u oporukama žena grada Karlovca iz 18. stoljeća
(Antonio Bosio, prof. hrvatskog i njemačkog jezika i književnosti, Državni arhiv u Karlovcu)
10. Primjeri slovenskih djevojaka i žena na radu u zagrebačkim kućanstvima krajem 19. i početkom 20. stoljeća
(dr.sc. Katarina Horvat, Državni arhiv u Zagrebu)
11. Ženske v društvih skozi prizmo arhivskih virov – razstava V slogi k uspehu! Arhivsko gradivo društev iz fondov Zgodovinskega arhiva Ljubljana
(Dunja Mušič, višja arhivistka, ZAL, Enota za Dolenjsko in Belo krajino)
12. Granice neprihvatljivog školskog ponašanja: pitanje tjelesne kazne i školska praksa druge polovice 19. stoljeća
(doc.dr.sc. Zvjezdana Sikirić Assouline, Odsjek za povijest, FF Zagreb)
16,15 – 17,00
4. panel: (Po)granični projekti
13. Prekogranična suradnja u istraživanju i zaštiti euroazijskog risa (LIFE Lynx)
(dr.med.vet, v.pred. Vedran Slijepčević, Veleučilište u Karlovcu)
14. Virtualni arheološki krajolici Podunavlja
(Marta Rakvin i dr.sc. Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu)
15. Djelovanje i razvoj Središnje knjižnice Slovenaca u RH
(Vedrana Kovač Vrana, viša knjižničarka, voditeljica Središnje knjižnice Slovenaca u RH)
Na dan održavanja Simpozija u Ilirskoj je dvorani postavljena izložba Zgodovinskog arhiva Ljubljana, V slogi k uspehu! , a u atriju Knjižnice prigodna izložba o utvrdama na granicama hrvatskog povijesnog prostora, koju su pripremili Petar Hegedić, Karlo Rukavina i Filip Šimunjak.
U atriju Knjižnice također je predstavljena prezentacija o certificiranim proizvodima i uslugama koje nudi tvrtka Mikrografija.
Nakon radnog dijela Simpozija, posjećena je Galerija Karas i centar Aquatika – Slatkovodni akvarij Karlovac.
ORGANIZATORI: Arheološki muzej u Zagrebu, Belokranjski muzej Metlika, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Središnja knjižnica Slovenaca u RH, Zagrebačko arhivističko društvo, Zgodovinski arhiv Ljubljana
PROGRAMSKO – ORGANIZACIJSKI ODBOR: Brancelj Bednaršek Andreja, Dugonjić Anita, Kovač Vrana Vedrana, Mavretić Željko, Milovčić Jasmina, Molnar Branka, mag. Sadek Mitja
ZNANSTVENI ODBOR: prof. dr.sc. Grgin Borislav, dr. Semlič Rajh Zdenka, doc.dr.sc. Sikirić Assouline Zvjezdana
Hrvatsko-slovenski projekt FENOMENI MEJE / FENOMENI GRANICE – BELA KRAJINA i(n) ŽUMBERAK nastao je 2018. godine s tendencijom zajedničkog ostvarenja niza projektnih aktivnosti u višegodišnjem kontinuitetu. U osnovi projekta postoji težnja da se sam pojam hrvatsko-slovenske granice kao i obostrani pripadajući prostor pograničja, dožive ne kao model razdvajanja nego kao način povezivanja ljudi s obje strane granice i njima pripadajućega šireg prostora. Projekt želi ukazati na raznolike i mnogobrojne aspekte života na granici i uz granicu, prezentirajući, između ostaloga, geografski, arheološki, povijesni, historiografski, literarni, lingvistički, muzikološki, etnološki, gospodarstveni, sociološki, politički, pravni, etički i svaki drugi pristup navedenoj problematici, pri čemu se belokranjsko-žumberačka granica promatra samo kao ishodište takvih razmatranja.
S hrvaško-slovenskim projektom FENOMENI MEJE / FENOMENI GRANICE – BELA KRAJINA i(n) ŽUMBERAK , ki se je začel leta 2018, želimo vzpostaviti vrsto večletnih aktivnosti. Temelj projekta je težnja, da se hrvaško-slovenska meja kot tudi obmejno območje na obeh straneh meje ne razume kot element delitve, temveč kot element povezovanja ljudi na obeh straneh meje. S projektom želimo pokazati na raznolikost ter številne vidike življenja na in ob meji. Ti bodo med drugim osvetljeni z geografskega, arheološkega, zgodovinskega, literarnega, lingvističnega, muzikološkega, etnološkega, ekonomskega, sociološkega, političnega, pravnega, etičnega oz. kateregakoli drugega vidika, ki bo prispeval k razumevanju te problematike. Pri tem bo belokranjsko-žumberška meja zgolj izhodišče za tovrstna razglabljanja.