ORGANIZACIJA HRVATSKOGA SABORA 1990. – 2010.

Nakon demokratskih promjena 1990. g. Republika Hrvatska (RH) doživjela je snažne političke, gospodarske i socijalne promjene. Raspad SFRJ, prijelaz od jednostranačkog u višestranački politički sustav, pretvorba gospodarskog sustava iz pretežno društvenog vlasništva u privatno vlasništvo donijeli su niz promjena i to ne samo u sferi vlasništva, već i u društvu kao cjelini. Ustavom od 22. prosinca 1990. g. RH uspostavljena je kao jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država. Jedno od temeljnih načela Ustava je načelo diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Vladavina prava određena je kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka RH, zakoni moraju biti u skladu s Ustavom, a ostali propisi u skladu s Ustavom i zakonom. Sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti, Predsjednik Republike državni poglavar, Vlada obavlja izvršnu vlast.

Domovinski rat i prognaničko-izbjeglička kriza u započeli su u proljeće 1991. g. Kriza je svoj smjer promijenila tek 1995. g., nakon oslobođenja dotad okupiranih područja akcijama “Bljesak” i “Oluja”. Područje istočne Slavonije mirno je u siječnju 1998. g. predano Hrvatskoj i reintegrirano. Nakon što je ponovno uspostavljen mir Hrvatska se suočava s kompleksnim procesom tranzicije, iz gospodarskih i društvenih odnosa koji su bili determinirani ratom, u mirnodopsko razdoblje, gospodarski razvitak i demokraciju. 18. lipnja 2004. g. Europsko vijeće promaknulo je RH u službenog kandidata za članstvo u EU. RH je 1. travnja 2009. g. postala članica NATO-a. Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti. Ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. Aktualni, šesti, saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 11. siječnja 2008. g. na temelju rezultata izbora za zastupnike, održanih 25. studenoga 2007. g. Na temelju glasova građana u Sabor su izabrana 153 zastupnika. Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: prvi put, između 15. siječnja i 15. srpnja i drugi put, između 15. rujna i 15. prosinca.

Sabor Socijalističke Republike Hrvatske / Republike Hrvatske

 Početkom 1990. g. u Hrvatskoj je na snazi bio Ustav SRH iz 1974. g.[1] 11. siječnja 1990. g. Sabor je donio odluku da se pristupi raspravi o promjeni Ustava SRH[2]. Ustav treba mijenjati kako bi se stvorile ustavne pretpostavke za daljnju demokratizaciju društva i izmjenu izbornog zakonodavstva u kojem će se ostvariti potpune pravne garancije za jednakost građana i ravnopravnost svih političkih organizacija. Sloboda političkog udruživanja jedno od osnovnih i neotuđivih prava građana i radnih ljudi i uvjet konstituiranja i ostvarivanja pravne države i političke demokracije.

Sabor je  14. veljače 1990. g.  usvojio Amandmane LIV. do LXIII. na Ustav SRH[3]. Jamči se sloboda štampe i drugih oblika informiranja i javnog izražavanja, sloboda političkog i drugog udruživanja, sloboda govora i javnog istupanja, sloboda zbora i drugog javnog okupljanja. Sabor, na prijedlog Predsjedništva SRH, bira predsjednika Izvršnog vijeća Sabora[4]. U Saboru su osnovane Komisija za zaštitu i unapređivanje ravnopravnosti naroda i narodnosti i Komisija za izbor i imenovanja.

 Za dne 23. travnja 1990. g.[5] raspisani su neposredni, tajni i višestranački izbori[6] za zastupnike Vijeća udruženog rada, Vijeća općina i Društveno-političkog vijeća Sabora SHR, na kojima je hrvatski Sabor utemeljen kao ustavotvorna i zakonodavna skupština.

Poslovnik Sabora SRH[8], kojim se uređuje rad i organizacija Sabora donesen je 26. travnja 1990. g.[7]  . Vijeća Sabora odlučuju o pitanjima iz nadležnosti Sabora samostalno, ravnopravno i na zajedničkoj sjednici svih vijeća. Vijeća raspravljaju i ravnopravno odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Sabora, osim o onima o kojima po Ustavu odlučuju pojedino vijeće samostalno ili Vijeće općina i Društveno-političko vijeće ravnopravno ili o kojima odlučuje Sabor na zajedničkoj sjednici svih vijeća.

Sabor na zajedničkoj sjednici Vijeća udruženog rada, Vijeća općina i Društveno-političkog vijeća: – bira i razrješava predsjednika i potpredsjednika Sabora, – bira i razrješava predsjednika i članove Predsjedništva Republike, – bira i razrješava člana Predsjedništva SFRJ, bira i opoziva Delegaciju Sabora u Vijeću republika i pokrajina Skupštine SFRJ, – bira i razrješava predsjednike radnih tijela Sabora, – bira i razrješava predsjednika i suce Ustavnog suda Hrvatske, – bira i razrješava predsjednika, potpredsjednika i članove Izvršnog vijeća Sabora, – imenuje i razrješava republičke sekretare i druge funkcionare koji rukovode radom republičkih organa uprave određene zakonom, kao i njihove zamjenike, – imenuje i razrješava tajnika Sabora i njegova zamjenika, – odlučuje o promjeni granica SRH, – odlučuje o produženju mandata zastupnika u Saboru, delegacija i delegata u skupštinama društveno-političkih zajednica, te utvrđuje da su preostale okolnosti zbog kojih je mandat produžen, – donosi poslovnik Sabora.

 Predsjednik Sabora predstavlja Sabor, saziva i organizira zajedničke sjednice svih vijeća Sabora i predsjeda tim sjednicama, upućuje na raspravu i odlučivanje vijećima i radnim tijelima Sabora primljene prijedloge općih akata te izvještaje, informacije, analize i druge akte upućene Saboru, potpisuje akte koje donosi Sabor, potpisuje i dogovore, društvene dogovore i samoupravne sporazume u kojima je Sabor sudionik, a može na to ovlastiti predsjednika vijeća, drugog zastupnika ili funkcionara koje bira ili imenuje Sabor, upućuje donesene zakone Predsjedništvu Republike radi proglašenja, raspisuje izbore za zastupnike u Saboru, prima svečane izjave funkcionara koje bira ili imenuje Sabor, ako nije zakonom ili poslovnikom drukčije određeno a na to može ovlastiti potpredsjednika Sabora, predsjednika vijeća ili predsjednika radnog tijela Sabora.

 Sabor ima dva potpredsjednika. Predsjednik Sabora, potpredsjednici Sabora i predsjednika vijeća čine Predsjedništvo Sabora. Predsjedništvo: – utvrđuje prijedlog programa rada Sabora i brine se za usklađivanje rada vijeća i radnih tijela Sabora; – razmatra pitanja od zajedničkog interesa za rad vijeća; – potiče inicijative da se određena pitanja stave na dnevni red vijeća, radnih tijela Sabora i radnih tijela vijeća; – tumači odredbe Poslovnika Sabora u pogledu nadležnosti vijeća; – raspravlja pitanja skupštinske procedure i način rada vijeća, radnih tijela Sabora i radnih tijela vijeća i pokreće inicijative za unapređivanje toga rada; – brine se o suradnji Sabora s republičkim organima, organima političkih i društvenih organizacija u Republici, organizacijama udruženog rada, samoupravnim interesnim zajednicama i drugim organizacijama i zajednicama, skupštinama općina i gradskih zajednica općina te sa skupštinama drugih republika i autonomnih pokrajina; – određuje sastav delegacije Sabora u posjeti skupštinama drugih republika i autonomnih pokrajina i stranim predstavničkim tijelima i organizacijama: – određuje predstavnike Sabora u reprezentativnim prigodama; – vodi brigu o usklađivanju odnosa i rada vijeća Sabora s radom vijeća Skupštine SFRJ; – daje suglasnost na pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i načinu rada i sistematizaciji poslova i zadataka u Stručnoj službi Sabora i obavljaju prema njoj poslove koje prema zakonu vrši Izvršno vijeće Sabora prema organima i organizacijama republičke uprave; – utvrđuje prijedlog za osiguranje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora; – predlaže vijećima kandidate za tajnike vijeća, na listi na kojoj ne mora biti više kandidata, – imenuje, na prijedlog tajnika Sabora, pomoćnika tajnika Sabora i druge radnike koji u Stručnoj službi Sabora imaju položaj savjetnika Sabora i samostalnog savjetnika.

 U Saboru se osniva Klub zastupnika radi razmjene mišljenja odnosno razmatranja pitanja od zajedničkog interesa za rad zastupnika, vijeća i radnih tijela, potpunijeg informiranja o pojedinim pitanjima, unapređivanja rada ili razmatranja pitanja koja pokrenu pojedini zastupnici, razvijanja drugih oblika međusobne suradnje i društvenih aktivnosti zastupnika, a i radi suradnje s političkim i društvenim organizacijama, s klubovima zastupnika Skupštine SFRJ i skupština drugih republika i autonomnih pokrajina. Zadaci, organizacija, način rada te prava i dužnosti članova Kluba zastupnika utvrđuju se pravilima koja donosi Klub.

 Za proučavanje i razmatranje općih pitanja politike te pripremu i podnošenje prijedloga o tim pitanjima, za praćenje provođenja utvrđene politike i izvršavanja zakona i drugi općih akata Sabora, za pripremu i proučavanje prijedloga zakona i drugih akata, za koordinaciju u rješavanju pojedinih pitanja, za proučavanje i raspravljanje i drugih pitanja iz nadležnosti Sabora i djelokruga njegovih vijeća te za izvršavanje određenih zadataka od interesa za Sabor i njegova vijeća, poslovnikom se osnivaju radna tijela Sabora, kao zajednička radna tijela svih vijeća Sabora.

 U radnim tijelima Sabora razmatraju se i usuglašavaju stavovi izraženi ili upućeni zastupnicima o pojedinim pitanjima o kojima se odlučuje u vijećima Sabora ili su izravno upućeni Saboru. Radna tijela Sabora, sagledavajući cjelinu odnosa i interesa, njihovu povezanost i uzajamnu uvjetovanost, zauzimaju stavove uvažavajući kod toga interese i drugih subjekata društva za zajedničke i opće društvene potrebe i o tome obavještavaju nadležna vijeća Sabora. U radnim tijelima Sabora razmatraju se mišljenja, primjedbe, prijedlozi i inicijative koje se odnose na donošenje zakona i drugih akata, na ocjenu izvršavanja utvrđene politike, na ostvarivanje političke kontrole ili na rješavanju pojedinih pitanja od općeg interesa ili od interesa za poduzeća ili građane i njihov položaj u društvu. U radnim tijelima Sabora razmatraju se predstavke i prijedlozi građana koje oni podnose Saboru te njihove političke i druge inicijative od općeg interesa ili za zaštitu ustavnosti i zakonitosti. Radno tijelo Sabora ima predsjednika, zamjenika predsjednika i određeni broj članova. Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi biraju se među zastupnicima u Saboru tako da u radnom tijelu Sabora bude podjednak broj članova svakog vijeća. U radno tijelo Sabora mogu se kao članovi delegirati ili imenovati i pojedini znanstveni, stručni ili javni radnici, ali njihov broj ne može biti veći od broja članova izabranih među zastupnicima, ako ovim poslovnikom nije drukčije određeno.

 Radna tijela Sabora su:

1.  Komisija za ustavna pitanja,
2.  Komisija za zaštitu i unapređivanje ravnopravnosti naroda i narodnosti,
3.  Zakonodavno-pravna komisija,
4. Komisija za Poslovnik Sabora,
5. Komisija za razmatranje akata Skupštine SFRJ,
6. Komisija za izbor i imenovanja,
7. Administrativna komisija,
8. Komisija za društveni nadzor i predstavke,
9. Komisija za kontrolu zakonitosti rada Službe državne sigurnosti,
10. Odbor za vanjsku politiku,
11. Odbor za unutrašnju politiku i narodnu obranu,
12. Odbor za ekonomsku politiku i razvoj,
13. Odbor za pitanja političkog sistema,
14.  Odbor za budžet i financije,
15. Odbor za pomorstvo, saobraćaj i veze,
16. Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu,
17. Odbor za socijalnu politiku i zdravstvo,
18. Odbor za prostorno uređenje i zaštitu čovjekove okoline,
19. Odbor za pravosuđe i upravu.

 Sabor u ostvarivanju svojih prava i dužnosti obavlja Ustavom i zakonom određene poslove i u vezi s tim donosi zakone i daje autentično tumačenje zakona, donosi republičke društvene planove i druge planske dokumente, opću bilancu Republike, republički budžet i završni račun republičkog budžeta, odluke, deklaracije, rezolucije, preporuke, smjernice i zaključke. Sabor sudjeluje i u zaključivanju dogovora, društvenih dogovora i samoupravnih sporazuma. Zakoni i drugi propisi te opći akti Sabora, autentična tumačenja zakona, odluke o izboru odnosno imenovanju i razrješenju funkcionara koje bira ili imenuje Sabor, deklaracije, rezolucije i preporuke te društveni dogovori u čijem zaključivanju sudjeluje Sabor objavljuju se u “Narodnim novinama” u izdanjima latinicom i ćirilicom. Smjernice koje utvrdi Sabor i zaključci vijeća kojima se zauzimaju stavovi, izražavaju mišljenja i utvrđuju obveze organa Republike u pogledu izvršavanja zakona i provođenja utvrđene politike objavljuje se u glasilu Sabora a po zaključku vijeća i u “Narodnim novinama”. U svrhu obavještavanja zastupnika i javnosti o svom radu Sabor izdaje glasilo i druge publikacije.

 Sabor ima Stručnu službu za obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova i zadataka. Za obavljanje određenih poslova i zadataka Sabor može imati i zajedničke stručne službe s Predsjedništvom Republike, Izvršnim vijećem Sabora i drugim organima u Republici. Stručnom službom Sabora rukovodi tajnik Sabora.

 Broj i nazivi dijela radnih tijela su izmijenjeni 28. lipnja 1990. g.  Odlukom o izmjenama i dopunama Poslovnika Sabora SRH[9]. Radna tijela su:

1.  (13.)      Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo,
2. (14.)      Odbor za turizam,
3. (15.)      Odbor za pitanja političkog sistema,
4. (16.)      Odbor za budžet i financije,
5. (17.)      Odbor za pomorstvo,
6. (18.)      Odbor za promet i veze,
7. (19.)      Odbor za informatiku,
8. (20.)      Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu,
9. (21.)      Odbor za socijalnu politiku i zdravstvo,
10. (22.)      Odbor za prostorno uređenje,
11. (23.)      Odbor za zaštitu prirode i čovjekove okoline,
12. (24.)      Odbor za pravosuđe i upravu.

28. lipnja 1990. g. donesena je Odluka da se pristupi raspravi o promjeni Ustava SRH[10]. Iz naziva samog Ustava, kao i iz naziva Republike treba izostaviti socijalističke oznake. Ime Republike treba biti RH, njezin vrhovni pravni akt treba se zvati Ustav RH, a iste promjene treba izvršiti i u nazivima državnih organa (Predsjedništvo RH, Sabor RH itd.).

 28. srpnja 1990. g. objavljen je Ustavni zakon na provođenje Amandmana LXIV. do LXXV. na Ustav SRH[11] kojim Sabor SRH nastavlja s radom kao Sabor RH.

7. prosinca 1990. g. donesena je Odluka o osnivanju Odbora Sabora RH za zaštitu ljudskih prava[12] kao zajedničkom radnom tijelu svih vijeća Sabora RH.

 Ustavom RH od 22. prosinca 1990. g.[13] RH ostaje u sastavu SFRJ do novog sporazuma jugoslavenskih republika ili dok Sabor RH ne odluči drugačije. Sabor RH i narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje:

• o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u RH,
• o očuvanju-prirodnog i kulturnog bogatstva i korištenju njime,
• o udruživanju u saveze s drugim državama.

 Sabor RH je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u RH, sastoji se od Zastupničkog doma i Županijskog doma. Zastupnički dom ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. U Županijski dom građani svake županije, na temelju općega biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem tri zastupnika. Predsjednik Republike po isteku mandata postaje, ako se izričito ne odrekne te dužnosti, doživotni član Županijskog doma. Predsjednik Republike može imenovati iz reda za Republiku osobito zaslužnih građana do pet zastupnika u Županijski dom. Zastupnici se u domove Sabora RH biraju na vrijeme od četiri godine. Nitko ne može istodobno biti zastupnikom u Zastupničkom domu i Županijskom domu.

 Zastupnički dom: – odlučuje o donošenju i promjeni Ustava; – donosi zakone; – donosi državni proračun; – odlučuje o ratu i miru; – odlučuje o promjeni granica Republike; – raspisuje referendum; – obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s ustavom i zakonom; – nadzire rad Vlade RH i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Saboru, u skladu s Ustavom i zakonom; – daje amnestiju za kaznena djela.

 Županijski dom: – predlaže Zastupničkomu domu zakone i raspisivanje referenduma; – raspravlja i može davati mišljenje o pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma; – daje Zastupničkomu domu prethodno mišljenje u postupku donošenja Ustava te zakona kojima se uređuju nacionalna prava,  razrađuju Ustavom utvrđene slobode i prava čovjeka i građanina, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i ustrojstvo lokalne samouprave i uprave; – može u roku od petnaest dana od dana izglasavanja zakona u Zastupničkom domu, uz obrazloženo mišljenje, vratiti zakon na ponovno odlučivanje Zastupničkomu domu. U tom slučaju Zastupnički dom o donošenju zakona odlučuje natpolovičnom većinom svih zastupnika, osim kada Zastupnički dom zakone donosi dvotrećinskom većinom.

Sjednice su domova RH javne. Prije nego što stupe na snagu, zakoni se objavljuju u “Narodnim novinama”, službenome listu Republike. Domovi Sabora RH mogu osnivati istražna povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa.

23. svibnja 1991. g. predsjednik RH je, na temelju referenduma, objavio Odluku[14] da RH ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi. 5. lipnja donesena je odluka o neprimjenjivanju odredaba Zakona o osnovama sistema državne uprave i o Saveznom izvršnom vijeću i saveznim organima uprave RH[15], ne primjenjuju se ni odredbe propisa donesenih na temelju Zakona o osnovama sistema državne uprave i o Saveznom izvršnom vijeću i saveznim organima uprave, koje su u suprotnosti s Ustavom RH.

 25. lipnja 1991. g. Sabor RH donio je Ustavnu odluka o suverenosti i samostalnosti RH[16], kojom se RH proglašava  suverenom i samostalnom državom, pokreće postupak razdruživanja RH od drugih republika i SFRJ, i pokreće postupak za međunarodno priznavanje RH. Istog je dana donesena Deklaracija o proglašenju suverene i samostalne RH[17] koja, uspostavljajući se kao samostalna i suverena država, mijenja svoj položaj i državno-pravni odnos spram SFRJ, pristajući na sudjelovanje u pojedinim njezinim institucijama i službama od zajedničkog interesa u funkciji razdruživanja.

Zaključcima[18] Sabora, od 3. kolovoza 1991. g., osnovana je Komisiju za zločine protiv civilnog stanovništva i čovječanstva na teritoriju RH za vrijeme agresije. 8. listopada, Zakonom o utvrđivanju ratnih i poratnih žrtava II. svjetskog rata[19], osnovana je Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava.

 8. listopada 1991. g. Stjepanu Mesiću prestala je funkcija kao člana i predsjednika Predsjedništva bivše SFRJ[20]. Istog je dana Sabor donio odluku[21] da RH od toga dana raskida državno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno sa ostalim republikama i pokrajinama tvorila dotadašnju SFRJ.

 12. veljače 1992. g. Odbor Sabora za pomorstvo osnovao je Pododbor za otoke[22]. 27. ožujka osnovana je Komisija za praćenje pretvorbe društvene imovine[23].

 27. ožujka 1992. g.[24] donesen je Poslovnik Sabora RH[25]. Sabor o predmetima iz svoje nadležnosti odlučuje na samostalnim sjednicama vijeća Sabora, na zajedničkim sjednicama Društveno-političkog vijeća i Vijeća općina te na skupnim sjednicama Društveno-političkog vijeća, Vijeća općina i Vijeća udruženog rada Sabora.

 Zastupnici na skupnoj sjednici Društveno-političkog vijeća, Vijeća općina i Vijeća udruženog rada utvrđuju politiku i donose zakone i druge akte koji se odnose na: – donošenje i promjenu Ustava Republike; – odlučivanje o povjerenju predsjedniku, potpredsjednicima. ministrima i drugim članovima Vlade; – nadzor rada Vlade i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Saboru u skladu s Ustavom i zakonom; – donošenje ustavnih zakona; – slobode i prava čovjeka i građanina i nacionalna prava; – pitanja obrane, zaštite ustavnog poretka i javne sigurnosti; – odluku o ratu i miru; – odlučivanje o promjeni granica RH; – potvrđivanje uredbi sa zakonskom snagom koje donosi Predsjednik Republike; – izborni sustav; – potvrđivanje međunarodnih ugovora u skladu s Ustavom; – donošenje zakona i raspisivanje referenduma u skladu s Ustavom; – donošenje zakona o državnim znamenjima. simbolima i himni; – državne blagdane, nagrade i druga priznanja; – osnove gospodarskog sustava; – monetarni sustav i emisija novca, devizni sustav. vanjskotrgovinski promet i gospodarski odnosi s inozemstvom, osnivanje novčanih i deviznih rezervi; – carinsku i izvancarinsku zaštitu; – porezni sustav. sustav financiranja, te izvore i vrste prihoda državnih tijela, te jedinica lokalne samouprave; – državni proračun i izvršenje proračuna; – završni račun državnog proračuna; – zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje; – radne odnose i zapošljavanje; – pravo na štrajk i druga sindikalna prava; – pitanja socijalne skrbi; – mirovinsko i invalidsko osiguranje; – pitanja ravnomjernog regionalnoga razvitka Republike: – robne rezerve; – prostorno planiranje, urbanizam. uređivanje i korištenje građevinskog zemljišta i stambene odnose, te pitanja zaštite prirode i čovjekovog okoliša: – pitanja gospodarske infrastrukture; – pitanja pomorstva i prometa; – pitanja sustava informiranja i djelovanje informatičkih sustava; – pitanja znanosti i tehnologije; – kulturu, odgoj, obrazovanje i šport: – poljodjelstvo, vodoprivredu, selo i seljaštvo; – turističku djelatnost; – donošenje Poslovnika Sabora; – odlučivanje o produženju saziva Sabora, te utvrđivanje prestanka okolnosti zbog kojih je vrijeme saziva produženo, te o prijevremenom raspuštanju Sabora; – izbor i razrješenje predsjednika i potpredsjednike Sabora: – izbor i razrješenje predsjednika radnih tijela Sabora; – imenovanje i razrješenje tajnika Sabora i njegova zamjenika; – izbor sudaca Ustavnog suda RH.

Predsjednik Sabora predstavlja Sabor. Sabor ima četiri potpredsjednika. Predsjednik Sabora, potpredsjednici Sabora i predsjednici vijeća čine Predsjedništvo Sabora.

 Radna tijela Sabora su:

1. Ustavna komisija,
2. Zakonodavno-pravna komisija,
3. Komisija za Poslovnik Sabora,
4. Komisija za izbor i imenovanja,
5. Administrativna komisija,
6. Komisija za predstavke i pritužbe,
7. Komisija za nadzor zakonitosti rada Službe za zaštitu ustavnog poretka,
8. Odbor za zaštitu ljudskih prava,
9. Odbor za međunacionalne odnose,
10. Odbor za vanjsku politiku,
11. Odbor za unutarnju politiku i narodnu obranu,
12. Odbor za gospodarsku politiku i razvoj,
13. Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo,
14. Odbor za turizam,
15. Odbor za pitanja političkog sustava,
16. Odbor za proračun i financije,
17. Odbor za pomorstvo,
18. Odbor za promet i veze,
19. Odbor za informatiku,
20. Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu,
21. Odbor za socijalnu politiku i zdravstvo,
22. Odbor za prostorno uređenje,
23. Odbor za zaštitu okoliša,
24. Odbor za pravosuđe i upravu,
25. Odbor za pitanja lokalne samouprave.

Sabor u ostvarivanju svojih prava i obveza obavlja Ustavom i zakonom određene poslove i u vezi s tim donosi zakone i daje autentično tumačenje Ustava i zakona, donosi republički proračun i završni račun republičkog proračuna, odluke, deklaracije, rezolucije, preporuke i zaključke. Radi obavješćivanja zastupnika i javnosti o svom radu Sabor izdaje svoje glasilo, “Izvješća hrvatskog Sabora”, i druge publikacije.

 U Saboru se mogu osnovati klubovi zastupnika po stranačkoj i drugoj osnovi. Klub mora imati najmanje pet članova.

 Sabor ima Stručnu službu za obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova. Za obavljanje određenih poslova Sabor može imati i zajedničke stručne službe s Uredom Predsjednika Republike i Vladom a i drugim tijelima u Republici. Stručnom službom Sabora rukovodi tajnik Sabora.

 24. rujna 1992. g.[26] donesena je Odluka o Stručnoj službi Sabora RH[27]. Stručna služba obavlja stručne, administrativno-tehničke i druge poslove u vezi s radom Sabora RH a osobito poslove koji se odnose na: sazivanje i održavanje sjednica domova Sabora izradu nacrta zaključaka, izvješća i zapisnika, izradu nacrta akata (zakona, odluka, deklaracija, zaključaka, rezolucija) koje donosi Sabor ili radno tijelo Sabora; izradu ili sudjelovanje u izradi referata, izvješća i bilježaka te stručnu obradu materijala radi pripreme zastupnika za sudjelovanje u radu Sabora i radnih tijela Sabora; razmatranje prijedloga akata upućenih Saboru, glede njihove usklađenosti s Ustavom i pravnim sustavom RH. Stručna služba obavlja stručne i druge poslove i za Izbornu komisiju RH i Komisiju za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava. Stručnom službom rukovodi tajnik Sabora. Poslovi i zadaće Stručne službe obavljaju se u organizacijskim jedinicama. Za obavljanje Sabor može imati i zajedničke stručne službe s Uredom predsjednika Republike i Vladom RH.

 22. ožujka 1993. g.[28] osniva se Odbor za međuparlamentarnu suradnju.

1. veljače 1996. g.[29] donesena je Odluka o Stručnoj službi Sabora. Ustrojstvene jedinice Stručne službe su:

1. Tajništvo Sabora,- Služba za odnose s javnošću,
   – Informativno-dokumentacijska služba i služba knjižnice Sabora,
   – Straža Sabora
2. Kabinet predsjednika Sabora,
3. Služba radnih tijela Zastupničkog doma Sabora,
4. Tajništvo Županijskog doma Sabora,
5. Kabinet predsjednika Županijskog doma Sabora,
6. Služba radnih tijela Županijskog doma Sabora,
7.  Služba Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava.

15. ožujka 1996. g. donesen je Zakon o istražnim povjerenstvima[30], istražno povjerenstvo može osnovati Zastupnički dom i Županijski dom Sabora za svako pitanje od javnog interesa. Članovi istražnog povjerenstva mogu biti samo zastupnici domova Sabora. Stručne, uredske i tehničke poslove za istražno povjerenstvo obavlja Stručna služba Sabora RH.

 Vijeća Sabora

 26. travnja 1990. g. donesen je Poslovnik Sabora SRH[31], kojim se uređuje rad i organizacija Sabora. Vijeća Sabora odlučuju o pitanjima iz nadležnosti Sabora samostalno, ravnopravno i na zajedničkoj sjednici svih vijeća. Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće raspravljaju i ravnopravno odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Sabora, osim o onima o kojima po Ustavu odlučuju pojedino vijeće samostalno ili Vijeće općina i Društveno-političko vijeće ravnopravno ili o kojima odlučuje Sabor na zajedničkoj sjednici svih vijeća.

 Svako vijeće Sabora, u okviru svoga djelokruga: – raspravlja o pitanjima provođenja politike i utvrđuje osnove politike za izvršavanje zakona i drugih općih akata koje donosi; – inicira, razmatra i zaključuje društvene dogovore, dogovore i samoupravne sporazume koje Sabor zaključuje sa skupštinama drugih republika i autonomnih pokrajina kao i s drugim sudionicima, kada se tim aktima uređuju pitanja iz djelokruga pojedinog vijeća; – razmatra obavještenja Ustavnog suda Hrvatske o stanju i problemima ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti; – daje suglasnost na međunarodne ugovore koje zaključuje SFRJ, a koji zahtijevaju donošenje novih ili izmjenu postojećih zakona koje pojedino vijeće donosi; – razmatra izvještaje pravosudnih organa za koje je zakonom određeno da ih podnose Saboru; – predlaže drugim vijećima Sabora donošenje zakona i drugih akata iz njihove nadležnosti; – raspravlja o prijedlogu za donošenje zakona i o prijedlogu zakona te o drugim pitanjima iz djelokruga drugih vijeća Sabora i iznosi im svoja mišljenja i prijedloge; – rješava sporno pitanje u vezi sa zadržanim izvršenjem propisa Izvršnog vijeća Sabora, ako je to pitanje u samostalnom djelokrugu vijeća; – razmatra izvještaje o radu Izvršnog vijeća Sabora i funkcionara koji rukovode radom republičkih organa uprave o stanju u odgovarajućoj oblasti uprave i o radu organa uprave; – postavlja zahtjev da mu Izvršno vijeće Sabora podnese izvještaj o cjelokupnom svom radu ili o pojedinom pitanju iz svoje nadležnosti i usvaja interpelaciju za raspravljanje određenih političkih pitanja u vezi s radom Izvršnog vijeća Sabora; – utvrđuje prijedlog da se raspravi o odgovornosti članova Izvršnog vijeća Sabora i funkcionara koji rukovode radom republičkih organa uprave, a koje imenuje i razrješava Sabor, i prijedlog da se takav funkcionar razriješi dužnosti; – ostvaruje suradnju sa skupštinama drugih republika i autonomnih pokrajina radi razmatranja i rješavanja pitanja od zajedničkog interesa i usmjerava rad drugih organa Republike u poslovima međurepubličke suradnje.

Vijeće udruženog rada samostalno raspravlja i utvrđuje politiku, te donosi zakone i druge akte koji se odnose na: – propisivanje obveze udruživanja organizacija udruženog rada, kad je to određeno Ustavom, – propisivanje obveze udruživanja dijela sredstava društvene reprodukcije, kad je to određeno Ustavom, – osnivanje i privremeno uređivanje organizacije i međusobnih odnosa u samoupravnoj interesnoj zajednici ili drugom obliku samoupravnog organiziranja, te privremeno rješavanje pitanja koje je bitno za rad samoupravne interesne zajednice ili drugog oblika samoupravnog organiziranja, kad je to određeno Ustavom, – propisivanje granica u kojima društveno-političke zajednice mogu utvrđivati svoje prihode iz dohotka organizacija udruženog rada i prometa proizvoda i usluga, – utvrđivanje obveze organizacija udruženog rada, samoupravnih organizacija i zajednica te društveno-političkih zajednica da formiraju rezervna društvena sredstva, – privremenu zabranu raspolaganja dijelom društvenih sredstava za potrošnju i za financiranje proširene reprodukcije korisnika tih sredstava, – utvrđivanje načina raspolaganja viškovima prihoda budžeta društveno-političkih zajednica i viškovima prihoda samoupravnih interesnih zajednica koji proizlaze iz zakonom utvrđenih obveza, – poduzimanje prema organizacijama udruženog rada, samoupravnim interesnim zajednicama i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama zakonom utvrđenih privremenih mjera. Vijeće udruženog rada imenuje i razrješava republičkog društvenog pravobranioca samoupravljanja i njegovog zamjenika.

 Vijeće općina samostalno raspravlja i utvrđuje politiku, te donosi zakone i druge akte koji se odnose na: – osnivanje općina, ukidanje i spajanje općina, izdvajanje pojedinih područja iz sastava jedne i njihovo uključivanje u sastav druge općine, te sjedište općina, – utvrđivanje područja općina i gradskih zajednica općina, – načela postupka osnivanja mjesnih zajednica, – samodoprinos radnih ljudi i građana.

 Društveno-političko vijeće samostalno: – bira i razrješava predsjednika i suce Vrhovnog sude Hrvatske i drugih republičkih sudova te predsjednike i suce redovnih i drugih sudova i druge suce za koje je to utvrđeno zakonom, – imenuje i razrješava republičkog javnog tužioca, – bira i razrješava republičkog javnog pravobranioca, – bira i razrješava direktora Službe društvenog knjigovodstva Hrvatske, – imenuje i razrješava i druge funkcionare za koje je to određeno ustavom ili zakonom, odnosno drugim aktom Sabora, – utvrđuje tekst svečane izjave koju daju funkcionari koje bira ili imenuje Sabor, ako tekst svečane izjave nije utvrđen zakonom, – imenuje predstavnike Sabora u savjete i druga društvena tijela određena zakonom.

 Vijeće općina i Društveno-političko vijeće ravnopravno raspravljaju i utvrđuju politiku, te donose zakone i druge akte koji se odnose na: – organizaciju i nadležnost organa društveno-političkih zajednica, – osnivanje i rad organa uprave, – osnivanje, organizaciju i rad sudova i drugih pravosudnih organa, – republičko državljanstvo i osobni status građana, – brak, porodicu i starateljstvo, – utvrđivanje kažnjivih djela i izvršavanje kaznenih sankcija, – amnestiju i pomilovanje, – udruživanje građana, održavanje zborova i drugih javnih skupova, – pravni položaj vjerskih zajednica.

 Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće ravnopravno odlučuju o promjeni Ustava SRH te o davanju suglasnosti na promjenu Ustava SFRJ i za donošenje saveznih zakona i drugih akata o kojima odlučuje Skupština SFRJ na osnovi suglasnosti skupština republika i autonomnih pokrajina. Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće ravnopravno raspravljaju, utvrđuju politiku te donose zakone i druge akte koji se odnose na: – društveno planiranje, društvene poslove i druge planske dokumente Republike, – sistem financiranja i sistem izvora i vrsta prihoda društveno-političkih zajednica, – razvoj privredno nedovoljno razvijenih krajeva, – općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu, – državnu i javnu sigurnost, – biračko pravo, način izbora i opoziva delegacija i delegata u skupštine društveno-političkih zajednica i samoupravnih interesnih zajednica, – stambene i imovinsko-pravne odnose, – republičke praznike, nagrade i druga priznanja, – osnivanje zajedničkih radnih tijela Sabora, – funkcioniranje političkog sistema socijalističkog samoupravljanja, – vanjsku politiku i međunarodne odnose, – ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, – ostvarivanje i zaštitu sloboda i prava čovjeka i građanina, – društveni sistem informiranja i javno informiranje, – visinu poreza i drugih davanja građana o kojima odlučuje Sabor, – republički budžet i republički završni račun, – utvrđivanje opće bilance sredstava za financiranje općih društvenih i zajedničkih društvenih potreba, – robne rezerve, – raspisivanje republičkih javnih zajmova, – prostorno planiranje i ubranizam, – uređivanje i korištenje građevinskog zemljišta, – samostalni osobni rad, – komunalnu i stambenu privredu, – zaštitu prirode i čovjekove okoline, – sigurnost prometa, zaštitu od požara i elementarnih nepogoda, – mjere za ostvarivanje politike cijena i društvenu kontrolu cijena, – pitanje društveno-ekonomskih odnosa, – zapošljavanje i međusobne odnose radnika u udruženom radu, – Narodnu banku Hrvatske, – Službu društvenog knjigovodstva u Republici, – sva druga pitanja iz nadležnosti Sabora, osim onih o kojima vijeća Sabora odlučuju samostalno ili Vijeće općina i Društveno-političko vijeće ravnopravno ili o kojima odlučuje Sabor na zajedničkoj sjednici sva tri vijeća.

 25. travnja 1990. g.[32] donesen je Poslovnik Vijeća udruženog rada Sabora SRH[33]. Vijeće osniva svoja radna tijela za razmatranje općih pitanja politike i pripremanje rasprave, prijedloga i odlučivanja na sjednicama Vijeća, za one funkcije i zadatke iz djelokruga Vijeća za koje nisu osnovana radna tijela Sabora. Vijeće ima stručnu službu za obavljanje stručnih i administrativnih poslova za potrebe Vijeća i njegovih radnih tijela, koja su u sastavu Stručne službe Sabora.

Istog je dana donesen Poslovnik Vijeća općina Sabora SRH[34]. Radna tijela Vijeća su:

1. Odbor za pitanja komunalnog sistema,
2. Mandatno-imunitetska komisija,
3. Komisija za Poslovnik.

Stručne i administrativne poslove za Vijeće, radna tijela Vijeća i Kolegij Vijeća obavlja Služba Vijeća koja je u sastavu Stručnih službi Sabora.

Istog je dana donesen i Poslovnik Društveno-političkog vijeća Sabora SRH[35]. U Vijeću se osnivaju:

1. Odbor za suradnju s političkim organizacijama
2. Mandatno-imunitetska komisija Vijeća
3. Komisija za Poslovnik Vijeća.

Za obavljanje stručnih i administrativnih poslova za potrebe Vijeća, njegovih odbora, komisija i drugih radnih tijela i zastupnika, Vijeće ima stručnu službu koja je u sa stavu jedinstvene Stručne službe Sabora.

27. ožujka 1992. g.[36] donesen je Poslovnik Sabora RH[37]. Vijeća Sabora samostalno: – verificiraju mandat svojim članovima i odlučuju o njihovim mandatno-imunitetskim pitanjima; – biraju i razrješavaju predsjednika i potpredsjednika vijeća; – biraju i razrješavaju članove radnih tijela Sabora iz reda zastupnika vijeća; – donose akt o načinu rada i organizaciji vijeća; – osnivaju radna tijela vijeća. utvrđuju djelokrug njihova rada. te biraju i razrješavaju predsjednike i članove tih tijela.

 Društveno-političko vijeće i Vijeće općina na zajedničkoj sjednici utvrđuju politiku i donose zakone i druge akte koji se odnose na: – ustrojstvo, djelokrug i način rada drevnih tijela; – ustrojstvo lokalne samouprave i utvrđivanje područja jedinica lokalne samouprave i uprave: – ustrojstvo, organizaciju i rad tijela sudbene vlasti; – građansko-pravne odnose i postupovna pravila pred sudovima i državnim tijelima u građansko-pravnim stvarima; – utvrđivanje kaznenih djela, kaznenih sankcija i izvršavanje kaznenih sankcija, te postupovna pravila u kaznenim stvarima; – amnestiju za kaznena djela; – obitelj, brak i starateljstvo; – udruživanje građana i održavanje javnih skupova; – državljanstvo i osobni status građana; – pravni položaj vjerskih zajednica; – izbor i razrješenje tajnika zajedničke sjednice; – izbor i razrješenje predsjednika i sudaca Vrhovnog suda RH i drugih sudova za koje je to utvrđeno zakonom; – imenovanje i razrješenje javnih tužitelja; – izbor i razrješenje pučkog i javnog pravobranitelja; – izbor, imenovanje i razrješenje Guvernera Narodne banke Hrvatske, direktora i članova Vijeća Hrvatske radio-televizije i generalnog direktora Službe društvenog knjigovodstva Hrvatske; te – izbor, imenovanje i razrješenje nositelja javnih funkcija i predstavnike Sabora u tijelima i institucijama određenim zakonom.

 Domovi Sabora

 Zastupnički dom

7. rujna 1992. g[38] donesena je Odluka o privremenom poslovničkom redu Zastupničkog doma Sabora RH kojom se, do donošenja Poslovnika Doma, uređuje njegovo ustrojstvo i način rada. Zastupnički dom ima Mandatno-imunitetsku komisiju, i radna tijela:

• Odbor za izbor, imenovanja i administrativne poslove,
•  Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav,
• Odbor za zakonodavstvo,
• Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost,

Zastupnički dom ima, uz predsjednika koji je ujedno i predsjednik Sabora, tri potpredsjednika koji su ujedno i potpredsjednici Sabora. Do izbora i prvog zasjedanja Županijskog doma, Zastupnički dom obavlja sva prava i dužnosti Sabora RH utvrđena Ustavom RH u skladu s Ustavnim zakonom za provedbu Ustava RH[39].

 24. rujna 1992. g.[40] donesen je Poslovnik Zastupničkog doma Sabora[41]. Zastupnički dom: – odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, – donosi zakone, državni proračun i završni račun državnog proračuna, – odlučuje o ratu i miru, – odlučuje o promjeni državnih granica, – potvrđuje međunarodne ugovore, kada je to određeno Ustavom, – raspisuje referendum, – iskazuje povjerenje predsjedniku i članovima Vlade, – odlučuje o nepovjerenju predsjedniku Vlade, pojedinom njezinom članu ili Vladi u cjelini, – odlučuje o pokroviteljstvu koje prima Sabor.

 Zastupnički dom obavlja izbore, imenovanja i razrješenja: – predsjednika i potpredsjednika Zastupničkog doma, – predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela Zastupničkog doma, – članova stalnih delegacija Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama, – tajnika Zastupničkog doma i njegovog zamjenika, – sudaca Ustavnog suda RH, – predsjednika i sudaca Vrhovnog suda RH i drugih sudove za koje je to utvrđeno zakonom, – javnih tužitelja, pučkog i javnog pravobranitelja i njihovih zamjenika, – guvernera Narodne banke Hrvatske, direktora i članova Vijeća Hrvatske radio-televizije, te drugih nositelja javnih funkcija i predstavnika Sabora u tijelima i institucijama određenim Ustavom i zakonom. Zastupnički dom obavlja izbor sudaca Ustavnog suda RH do konstituiranja Županijskog doma. Zastupnički dom obavlja imenovanja i razrješenja predsjednika i sudaca Vrhovnog suda RH i drugih sudova, javnih tužitelja, pučkog i javnog pravobranitelja i njihovih zamjenika do izbora Republičkog sudbenog vijeća. Zastupnički dom nadzire rad Vlade i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Saboru, u skladu s Ustavom i zakonom. Zastupnički dom daje amnestiju za kaznena djela.

Zastupnički dom ima predsjednika i tri potpredsjednika. Predsjednik Zastupničkog doma je i predsjednik Sabora RH. Potpredsjednici Zastupničkog doma su i potpredsjednici Sabora RH. Predsjednik Zastupničkog doma: – predstavlja Zastupnički dom i Sabor RH, – saziva i organizira, te predsjeda sjednicama Zastupničkog doma, – upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak, – predlaže dnevni red sjednice Doma, – brine se o postupku donošenja zakona i drugih akata, – usklađuje rad radnih tijela, – objavljuje rezultate glasovanja Zastupničkog doma, – potpisuje zakone i druge akte koje donosi Zastupnički dom, – potpisuje akte Sabora RH, – upućuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglašenja, – daje suglasnost na putovanja zastupnika izvan države, kada mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od pojedine inozemne organizacije, – brine se o suradnji Zastupničkog doma s Vladom RH, – određuje sastav privremenih delegacija Zastupničkog doma u posjeti stranim predstavničkim tijelima i organizacijama, – određuje predstavnike Zastupničkog doma u reprezentativnim i drugim prigodama, – prihvaća se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Sabora, – na prijedlog tajnika Doma podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Doma i Stručne službe Sabora, – brine se o zaštiti prava zastupnika, – prima prisege izabranih i imenovanih dužnosnika, kada je to određeno zakonom ili poslovnikom, a ovo svoje pravo može povjeriti potpredsjedniku Doma, predsjednicima radnih tijela Doma, a u iznimnim slučajevima, kada se prisega prima izvan sjedišta Zastupničkog doma, i drugom zastupniku, – usklađuje rad stalnih delegacija Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama.

 Zastupnički dom ima tajnika. Tajnik Zastupničkog doma ujedno je i tajnik Sabora RH. Tajnih Sabora rukovodi Stručnom službom Sabora.

 Radna tijela Zastupničkog doma osnivaju se za proučavanje i razmatranje općih političkih pitanja, te pripremu i podnošenje odgovarajućih prijedloga za praćenje provođenja utvrđene politike i praćenje izvršavanja zakona i drugih akata Zastupničkog doma, za pripremu i proučavanje prijedloga zakona i drugih akata, za koordinaciju u rješavanju pojedinih pitanja, za proučavanje i raspravljanje i drugih pitanja iz nadležnosti Zastupničkog doma, te za izvršavanje određenih zadaća od interesa za Zastupnički dom. U radnim tijelima Zastupničkog doma razmatraju se i usuglašavaju stajališta izražena ili upućena zastupnicima o pojedinim pitanjima o kojima se odlučuje u Zastupničkom domu. Radna tijela prate, u okviru svog djelokruga, rad Vlade i drugih tijela, odnosno organizacija čiji rad nadzire Zastupnički dom. Radna tijela razmatraju izvješća tijela i organizacija koji na temelju zakona podnose svoje izvješće Saboru, zauzimaju o tome svoja stajališta. U radnim tijelima razmatraju se mišljenja, primjedbe, prijedlozi i poticaji koji se odnose na donošenje zakona i drugih akata, na ocjenu izvršavanja utvrđene politike, na ostvarivanje političke kontrole, ili na rješavanje pojedinih pitanja, značajnih za gospodarstvo, za građane i njihov položaj i drugih osobito opravdanih pitanja. U radnim tijelima Zastupničkog doma razmatraju se predstavke i prijedlozi građana koje oni podnose Saboru, te njihovi politički i drugi osobito opravdani poticaji. Radno tijelo Zastupničkog doma ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova. Radi proučavanja pojedinih pitanja iz svog djelokruga i pripreme prijedloga o tim pitanjima, kao i radi sastavljanja izvješća i nacrta akata koje priprema za Zastupnički dom, radno tijelo može osnovati pododbore, a njegov predsjednik može osnovati posebnu radnu grupu.

 Radna tijela Zastupničkog doma su:

1. Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav,
2.  Odbor za zakonodavstvo,
3. Odbor za vanjsku politiku,
4. Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost,
5. Odbor za financije i državni proračun,
6. Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu,
7. Odbor za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina,
8. Odbor za rad, socijalnu politiku, zdravstvo, obitelj i mladež,
9. Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša,
10. Odbor za naobrazbu, znanost, kulturu i šport,
11. Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo,
12. Odbor za pomorstvo, promet i veze,
13. Odbor za izbor, imenovanja i administrativne poslove,
14. Odbor za predstavke i pritužbe.

Zastupnički dom, u poslovima od zajedničkog interesa, osnivanjem zajedničkih tijela, poduzimanjem zajedničkih akcija, usuglašavanjem stajališta o pitanjima od zajedničkog interesa, razmjenom iskustava, međusobnim razmjenama programa rada, te dokumentacijskog i informativnog materijala i glasila, zajedničkim sastancima zastupnika i razmjenom delegacija, surađuje s predstavničkim tijelima drugih država i međunarodnih organizacija. Radi ispunjenja navedenih zadaća osniva se Odbor za međuparlamentarnu suradnju.

Zastupnički dom ima Mandatno-imunitetsku komisiju. U Zastupničkom domu mogu se osnovati klubovi zastupnika prema stranačkoj pripadnosti, te klubovi nezavisnih zastupnika i zastupnika iz reda etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina. Zastupnički dom osniva Stručnu službu za obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova. Stručna služba je zajednička i za Županijski dom, i naziva se Stručna služba Sabora. Radi obavješćivanja zastupnika i javnosti o svom radu Sabor izdaje svoje glasilo, “Izvješća Hrvatskoga sabora”, i druge publikacije.

26. ožujka 1993. g. Sabor je donio zaključke[42] kojima će Zastupnički dom osnovati radno tijelo (komisiju) za praćenje postupka pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća.

 24. lipnja 1993. g. osnovan je Pododbor za turizam u okviru Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu Zastupničkog doma[43].

 24. svibnja 1994. g. donesena je Odluka o izmjenama i dopuni Poslovnika Zastupničkog doma[44] kojom se određuje da Zastupnički dom ima predsjednika i pet potpredsjednika.

 8. veljače 1995. g. donesena je Odluka o utemeljenju Odbora za mirnu reintegraciju hrvatskih okupiranih područja[45]. Odbor je privremeno radno tijelo koje djeluje do okončanja postupka potpune reintegracije hrvatskih okupiranih područja.

29. studenoga 1995. g. donesen je Poslovnik Zastupničkog doma[46] kojim se uređuje unutarnje ustrojstvo i način rada Zastupničkog doma. Zastupnički dom ima predsjednika, dva do pet potpredsjednika i tajnika. Predsjednik i potpredsjednici Zastupničkog doma tvore Predsjedništvo Zastupničkog doma. Predsjedništvo: – raspravlja o pitanjima važnim za rad Zastupničkog doma, – potiče stavljanje određenih tema na dnevni red sjednice Zastupničkog doma, – usklađuje rad radnih tijela te rješava sporove o djelokrugu radnih tijela Zastupničkog doma, – brine se o suradnji Zastupničkog doma i Vlade, – usklađuje rad stalnih izaslanstava Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama, – prihvaća pokroviteljstva u ime Zastupničkog doma, – donosi Pravilnik o unutarnjem radu Stručne službe Sabora, – utvrđuje Prijedlog pravilnika o javnosti rada sjednica Zastupničkog doma i njegovih radnih tijela, koji donosi Zastupnički dom, – u skladu sa zakonom i u suradnji s tajnikom Sabora, odlučuje o raspodjeli raspoloživog radnog prostora u Saboru RH i stanova za službene potrebe u Zagrebu

Predsjednik Zastupničkog doma predsjednik je i Sabora RH. Potpredsjednici Zastupničkog doma su i potpredsjednici Sabora RH. Tajnik Zastupničkog doma ujedno je i tajnik Sabora. Tajnik Sabora vodi Stručnu službu Sabora.

 Radna tijela Zastupničkog doma su:

1. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav,
2. Odbor za zakonodavstvo,
3. Odbor za vanjsku politiku,
4. Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost,
5. Odbor za financije i državni proračun,
6. Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu,
7. Odbor za turizam,
8. Odbor za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina,
9. Odbor za pravosuđe,
10. Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo,
11. Odbor za obitelj, mladež i šport,
12. Odbor za useljeništvo,
13. Odbor za ratne veterane,
14. Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša,
15. Odbor za naobrazbu, znanost i kulturu,
16. Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo,
17. Odbor za pomorstvo, promet i veze,
18. Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove,
19. Odbor za predstavke i pritužbe,
20. Mandatno-imunitetno povjerenstvo.

U Zastupničkom se domu mogu osnovati klubovi zastupnika prema stranačkoj pripadnosti, te klubovi nezavisnih zastupnika i zastupnika iz reda etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina.

 Zastupnički dom surađuje s predstavničkim tijelima drugih država i međunarodnih organizacija u poslovima od zajedničkog interesa, osnivanjem zajedničkih tijela, poduzimanjem zajedničkih akcija, usuglašavanjem stajališta o pitanjima od zajedničkog interesa, razmjenom iskustava, međusobnim razmjenama programa rada, te dokumentacijskog i informativnog materijala i glasila, zajedničkim sastancima zastupnika i razmjenom izaslanstava. U Zastupničkom domu osniva se radi ispunjenja navedenih zadaća Odbor za međuparlamentarnu suradnju. Zastupnički dom osniva Stručnu službu za obavljanje stručnih administrativnih, tehničkih i drugih poslova. Stručna služba je zajednička i za Županijski dom, i naziva se Stručna služba Sabora.

Izmjenom Poslovnika od 19. lipnja 1998. g.[47] Odbor za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina mijenja naziv u Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Klub zastupnika u Zastupničkom domu mogu osnovati: – politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika, – dvije ili više političkih stranaka srodnih političkih programa koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika, – najmanje tri nezavisna zastupnika, – zastupnici iz reda nacionalnih manjina.

30. lipnja 2000. g. [48] donesen je Poslovnik Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora[49]. Zastupnički dom ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika. Predsjednik Zastupničkog doma predsjednik je i Sabora. Potpredsjednici Zastupničkog doma su i potpredsjednici Sabora. Predsjednik i potpredsjednici čine Predsjedništvo Zastupničkog doma. Tajnik Zastupničkog doma ujedno je zamjenik tajnika Sabora.

Radna tijela Zastupničkog doma su:

1. Odbor za Ustav,  Poslovnik i politički sustav,
2. Odbor za zakonodavstvo,
3.  Odbor za vanjsku politiku,
4. Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost,
5. Odbor za financije i državni proračun,
6. Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu,
7. Odbor za turizam,
8. Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina,
9. Odbor za pravosuđe,
10. Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo,
11. Odbor za obitelj, mladež i šport,
12. Odbor za useljeništvo,
13. Odbor za ratne veterane,
14.  Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša,
15. Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu,
16. Odbor za poljoprivredu i šumarstvo,
17. Odbor za pomorstvo, promet i veze,
18. Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove,
19. Odbor za predstavke i pritužbe,
20. Odbor za međuparlamentarnu suradnju,
21. Odbor za europske integracije,
22.  Odbor za informiranje, informatizaciju i medije,
23. Odbor za ravnopravnost spolova,
24. Mandatno-imunitetno povjerenstvo.

15. prosinca 2000. g. donesena je Odluka o izmjenama i dopunama Poslovnika Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora[50] kojom se osniva Odbor za usuglašavanje koji daje mišljenje domovima Sabora o kojim točkama dnevnog reda Zastupnički i Županijski dom ravnopravno odlučuju.

 19. siječnja 2001. g.[51] donesen je pročišćeni tekst Poslovnika Zastupničkog doma Hrvatskog sabora.

28. ožujka 2001. g. proglašena je promjena Ustava RH[52] kojom Županijski dom prestaje s radom, te Zastupnički dom postaje Hrvatski sabor.

 Županijski dom

22. ožujka 1993. g. donesena je Odluka o privremenom poslovničkom redu Županijskog doma Sabora RH[53] kojom se privremeno uređuje ustrojstvo i način rada Županijskog doma. Županijski dom ima Mandatno-imunitetnu komisiju, i slijedeća radna tijela:

•  Komisija za pravosuđe, izbor i imenovanja,
•  Komisija za Ustav, poslovnik i zakonodavstvo.

Županijski dom ima predsjednika i dva potpredsjednika.

22. ožujka 1993. g.[54] godine donesen je Poslovnik Županijskog doma Sabora RH[55]. Županijski dom: – predlaže Zastupničkom domu zakone i raspisivanje referenduma, – raspravlja i može davati mišljenje o pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma, – daje Zastupničkom domu pismeno, prethodno mišljenje u postupku donošenja Ustava, te zakona kojima se uređuju nacionalna prava, razrađuju Ustavom utvrđene slobode i prava čovjeka i građanina, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i ustrojstvo lokalne samouprave i uprave, – može u roku od 15 dana, od dana izglasavanja zakona u Zastupničkom domu, uz obrazloženo mišljenje, vratiti zakon na ponovno odlučivanje Zastupničkom domu, – predlaže Zastupničkom domu predsjednika i članove Državnog sudbenog vijeća, – predlaže Zastupničkom domu suce Ustavnog suda RH, – donosi odluke povodom zahtjeva za zaštitu protiv odluke o razrješenju od sudačke dužnosti, – donosi odluku o raspuštanju Doma, – donosi Poslovnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Doma.

 Županijski dom obavlja izbore, imenovanja i razrješenja: – predsjednika i potpredsjednika Županijskog doma, – predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela Županijskog doma, – tajnika Županijskog doma i njegovog zamjenika, –  članova stalnih delegacija Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama iz reda zastupnika Doma, – drugih nositelja javnih funkcija i predstavnika Sabora u tijelima i institucijama određenim zakonom i drugim aktima.

Županijski dom ima predsjednika i dva potpredsjednika. Županijski dom ima tajnika. Predsjednik Županijskog doma: – predstavlja Dom, – upućuje prijedloge akata zastupnicima Doma, – saziva i predsjeda sjednicama Doma, – predlaže dnevni red sjednice Doma, – brine se o postupku donošenja akata. – sklađuje rad radnih tijela, – objavljuje rezultate glasovanja Doma, – potpisuje akte koje donosi Županijski dom, – daje suglasnost na putovanja zastupnika izvan države, kada mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od pojedine inozemne organizacije, – odreduje sastav privremenih delegacija Županijskog doma u posjeti stranim predstavnićkim tijelima i organizacijama, – odreduje predstavnike Županijskog doma u reprezentativnim i drugim prigodama, – brine o zaštiti prava zastupnika, – prihvaća se pokroviteljstva.

Radi proučavanja općih političkih pitanja i pripremu rasprave i prijedloga za odlučivanje na sjednici Doma, te za izvršavanje određenih zadaća od interesa za Dom, osnivaju se radna tijela Županijskog doma. U radnim tijelima Doma raspravlja se o prijedlozima i poticajima koji se odnose na donošenje zakona i drugih akata, te općim političkim pitanjima iz djelokruga Doma. Radna tijela Doma, nakon provedene rasprave, zauzimaju stajališta, odnosno utvrđuju prijedloge akata i o tome izvješćuju Dom. Radno tijelo Županijskog doma ima predsjednika, potpredsjednika i do 15 članova.

 Radna tijela Županijskog doma su:

1. Komisija za Ustav, poslovnik i zakonodavstvo,
2. Komisija za pravosuđe, izbor i imenovanja,
3. Komisija za unutarnju i vanjsku politiku, te nacionalnu sigurnost,
4. Komisija za lokalnu samoupravu, gospodarstvo i financije,

Županijski dom ima Mandatno-imunitetnu komisiju.

 U Županijskom domu mogu se osnovati klubovi zastupnika prema stranačkoj pripadnosti, te klubovi nezavisnih zastupnika i zastupnika iz reda etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina. Klub mora imati najmanje tri člana.

 Zastupnički dom osniva stručnu službu za obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova. Stručna služba je zajednička za oba doma i naziva se Stručna služba Sabora.

23. svibnja 1994. g. donesena je Odluka o izmjeni i dopuni Poslovnika Županijskog doma[56], kojom se određuje da Županijski dom ima predsjednika i tri potpredsjednika.

25. srpnja 1995. g.[57] donesen je Poslovnik Županijskog doma[58]. Županijski dom ima predsjednika, dva potpredsjednika i tajnika.

Predsjednik Županijskog doma, potpredsjednici Doma, i predsjednici Odbora za Ustav i Poslovnik, Odbora za zakonodavstvo, Odbora za pravosuđe, izbor i imenovanja, Odbora za unutarnju politiku i lokalnu samoupravu, Odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku, Odbora za gospodarstvo i financije i Odbora za naobrazbu, znanost, kulturu i šport čine Časništvo Županijskog doma. Časništvo Županijskog doma: – raspravlja pitanja važna za rad Doma, – predlaže Domu na raspravu i mišljenje pitanja iz djelo kruga Zastupničkog doma, – rješava sporove o djelokrugu radnih tijela Doma, – daje suglasnost na putovanja zastupnika izvan države kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od neke inozemne organizacije, – određuje sastav privremenih delegacija Doma u posjetu stranim predstavničkim tijelima i organizacijama, – određuje predstavnike Doma u svečanim i drugim prigodama, – prihvaća pokroviteljstva u ime Doma.

 U Županijskom domu mogu se osnovati klubovi zastupnika. Županijski dom ima Mandatno-imunitetni odbor. Radna tijela su:

1. Odbor za Ustav i Poslovnik,
2. Odbor za zakonodavstvo,
3.  Odbor za pravosuđe, izbor i imenovanja,
4. Odbor za unutarnju politiku i lokalnu samoupravu,
5. Odbor za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku,
6. Odbor za gospodarstvo i financije,
7. Odbor za naobrazbu, znanost, kulturu i šport

U Saboru se osniva zajednički odbor Zastupničkog i Županijskog doma. Zajednički odbor čine predsjednici i potpredsjednici Zastupničkog i Županijskog doma, i po pet zastupnika iz jednog i drugog doma. Sabor surađuje s predstavničkim tijelima drugih država i međunarodnih organizacija u poslovima od zajedničkog interesa, osnivanjem zajedničkih tijela, poduzimanjem zajedničkih akcija, usuglašavanjem stajališta o pitanjima od zajedničkog interesa, razmjenom iskustava, međusobnim razmjenama dokumentacijskog i informativnog materijala i glasila, zajedničkim sastancima zastupnika i razmjenom delegacija. Radi ispunjenja navedenih zadaća osniva se Odbor za međuparlamentarnu suradnju.

 27. ožujka 1996. g. Odlukom o dopuni Poslovnika Županijskog doma Sabora RH[59] radno tijelo je i Odbor za hrvatske branitelje iz domovinskog rata.

1. veljače 2001. g.[60] donesen je Poslovnik Županijskog doma Hrvatskoga sabora[61]. Županijski dom ima predsjednika i dva potpredsjednika. Predsjednik i potpredsjednici Županijskog doma te predsjednici odbora čine Časništvo Županijskog doma.

 Radna tijela Županijskog doma su odbori i povjerenstva:

1.  Odbor za Ustav i Poslovnik,
2. Odbor za zakonodavstvo,
3. Odbor za pravosuđe, izbor, imenovanja i upravne poslove,
4. Odbor za unutarnju politiku, lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu,
5. Odbor za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku,
6. Odbor za gospodarstvo i financije,
7. Odbor za naobrazbu, znanost, kulturu i šport,
8.  Odbor za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata,
9. Mandatno-imunitetno povjerenstvo.

 Radi rasprave o pojedinim temama Županijski dom može, uz stalna radna tijela, osnivati i privremena radna tijela, kao i istražna povjerenstva za sva pitanja od javnog interesa. U Županijskom domu mogu se osnovati klubovi zastupnika.

 28. ožujka 2001. g. proglašena je promjena Ustava RH[62] kojom Županijski dom prestaje s radom.

Hrvatski državni sabor

 21. studenoga 1997. g. donesena je Odluka o pristupanju promjeni Ustava RH[63]. 12. prosinca 1997. g. donesen je Ustavni zakon o izmjenama i dopunama Ustava RH[64] kojim Sabor RH mijenja naziv u Hrvatski državni sabor.

20. siječnja 1998. g. utvrđen je pročišćeni tekst Ustava[65]. Hrvatski državni sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u RH. Hrvatski državni sabor se sastoji od Zastupničkog doma i Županijskog doma. Zastupnički dom ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. U Županijski dom građani svake županije, na temelju općega biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem tri zastupnika. Predsjednik Republike po isteku mandata postaje, ako se izričito ne odrekne te dužnosti, doživotni član Županijskog doma. Predsjednik Republike može imenovati iz reda za RH osobito zaslužnih građana do pet zastupnika u Županijski dom. Zastupnici se u domove Hrvatskog državnog sabora biraju na vrijeme od četiri godine. Sjednice su domova Hrvatskog državnog sabora javne. Domovi Hrvatskog državnog sabora mogu osnivati istražna povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa.

 Zastupnički dom: – odlučuje o donošenju i promjeni Ustava; – donosi zakone; – donosi državni proračun; – odlučuje o ratu i miru; – odlučuje o promjeni granica RH; – raspisuje referendum; – obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom; – nadzire rad Vlade RH i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Saboru, u skladu s Ustavom i zakonom; – daje amnestiju za kaznena djela.

Županijski dom: – predlaže Zastupničkome domu zakone i raspisivanje referenduma; – raspravlja i može davati mišljenje o pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma; – daje Zastupničkomu domu prethodno mišljenje u postupku donošenja Ustava te zakona kojima se uređuju nacionalna prava, razrađuju Ustavom utvrđene slobode i prava čovjeka i građanina, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i ustrojstvo lokalne samouprave i uprave; – može u roku od petnaest dana od dana izglasavanja zakona o Zastupničkom domu, uz obrazloženo mišljenje, vratiti zakon na ponovno odlučivanje Zastupničkomu domu. U tom slučaju Zastupnički dom u donošenju zakona odlučuje natpolovičnom većinom svih zastupnika, osim kada Zastupnički dom zakone donosi dvotrećinskom većinom.

 Etičko povjerenstva Hrvatskoga državnog sabora osnovano je 10. srpnja 1998. g.[66], i utvrđuje sukob interesa dužnosnika.

Hrvatski sabor

 10. listopada 2000. g. donese je Nacrt promjene Ustava RH[67] kojim Hrvatski državni sabor mijenja naziv u Hrvatski sabor. 4. prosinca 2000. g. donesen je pročišćeni tekst Ustava[68]. Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u RH. Hrvatski sabor se sastoji od Zastupničkog doma i Županijskog doma. Zastupnički dom ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. Županijski dom ima najviše 65 zastupnika koji se, u skladu sa zakonom, biraju neposredno tajnim glasovanjem u županijama i gradovima s položajem županija. Zastupnici se u domove Hrvatskoga sabora biraju na vrijeme od četiri godine. Zastupnički dom i Županijski dom imaju predsjednika i jednog ili više potpredsjednika. Predsjednik Zastupničkog doma predsjednik je i Hrvatskoga sabora.

Zastupnički dom: – odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, – donosi zakone, – donosi državni proračun, – odlučuje o ratu i miru, – donosi akte kojima izražava politiku Sabora, – donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane RH, – ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti RH, – odlučuje o promjeni granica RH, – raspisuje referendum, – obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom, – nadzire rad Vlade RH i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, – daje amnestiju za kaznena djela.

Županijski dom: – predlaže Zastupničkom domu zakone i raspisivanje referenduma, – raspravlja i može davati mišljenja o pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma, – daje Zastupničkom domu prethodno mišljenje u postupku donošenja i promjene Ustava, – daje Zastupničkom domu prethodno mišljenje u slučajevima iz članka 7. stavka 2. Ustava.

 28. ožujka 2001. g. proglašena je promjena Ustava RH[69] kojom Županijski dom prestaje s radom, a Zastupnički dom je Hrvatski sabor.

 25. travnja 2001. g. donesen je pročišćeni tekst Ustava[70]. Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili više podpredsjednika. Hrvatski sabor može osnivati istražna povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa. Hrvatski sabor: – odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, – donosi zakone, – donosi državni proračun, – odlučuje o ratu i miru, – donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, – donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane RH, – odlučuje o promjeni granica RH, – raspisuje referendum, – obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom, – nadzire rad Vlade RH i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, – daje amnestiju za kaznena djela.

26. listopada 2001. g.[71] donesena je Odluka o Stručnoj službi Hrvatskoga sabora[72]. Stručna služba obavlja stručne, analitičke, administrativne, sigurnosne, tehničke i druge poslove u svezi s radom Hrvatskoga sabora, a posebice poslove u svezi sa sazivanjem i održavanjem sjednica Sabora, njegovih radnih tijela i klubova zastupnika, izrade nacrta akata, zaključaka, izvješća i zapisnika, stručne obrade materijala i prijedloga akata upućenih Saboru glede njihove usklađenosti s Ustavom i pravnim sustavom RH te stručne obrade akata donijetih na sjednicama Sabora radi njihove objave u »Narodnim novinama« ili upućivanja tijelima državne vlasti. Stručna služba obavlja poslove i za potrebe izaslanstva Sabora u međunarodnim tijelima i organizacijama, kao i poslove protokola u svezi s realizacijom programa aktivnosti predsjednika i potpredsjednika Sabora te predsjednike radnih tijela Sabora u svezi s prijamom delegacija, odnosno izaslanstva stranih parlamenata, međunarodnih tijela i organizacija. Za obavljanje određenih poslova Sabor može imati i zajedničke stručne službe s Uredom Predsjednika RH i Vladom RH.

 Stručna služba ustrojava se kao:

1.         Tajništvo Sabora,

1. Služba za pripremu i obradu sjednica Sabora
2. Služba za pripremu akata Sabora za objavu,
3. Služba za radno-pravne poslove,
4. Služba za odnose s javnošću,
5. Informacijsko-dokumentacijska služba, istraživanje i informacijska mreža,
6. Knjižnica,
7. Služba za opće poslove,
8. Straža.

2.         Ured predsjednika Sabora,
3.         Ured potpredsjednika Sabora,
4.         Ured za protokol Sabora,
5.         Služba radnih tijela Sabora.

14. prosinca 2001. g. donesena je Odluka o izmjenama i dopunama Poslovnika Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora[73] kojim je radnim tijelima Sabora dodan i Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

14. siječnja 2002. g.[74] donesen je pročišćeni tekst Poslovnika Hrvatskog sabora.

17. travnja 2002. g.[75] donesena je Odluka o izmjeni i dopuni Poslovnika Hrvatskoga sabora. Radi cjelovitog izvješćivanja zastupnika i javnosti o svom radu Sabor će svoje glasilo i druge publikacije te službene dokumente učiniti dostupnim preko interneta, a kad se za to steknu uvjeti, preko audiovizualnih i multimedijalnih sredstava.

 1. listopada 2003. g. donesen je Zakon o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti[76] kojim se osniva Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

 30. travnja 2004. g.[77] donesena je Odluka o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora.

 28. ožujka 2008. g.[78] donesena je Odluka o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora. Radna tijela Sabora su:

1. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav,
2. Odbor za zakonodavstvo,
3. Odbor za vanjsku politiku,
4. Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost,
   4.a      Odbor za obranu
5. Odbor za financije i državni proračun,
6. Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu,
   6.a      Odbor za razvoj i obnovu
7. Odbor za turizam,
8. Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina,
9. Odbor za pravosuđe,
10. Odbor za rad i socijalno partnerstvo,
    10.a    Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb
11. Odbor za obitelj, mladež i šport,
12. Odbor za Hrvate izvan RH,
13.  Odbor za ratne veterane,
14. Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, 14.a    Odbor za zaštitu okoliša,
15. Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu,
16. Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj,
    16.a    Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo,
17. Odbor za pomorstvo, promet i veze,
18. Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove,
19. Odbor za predstavke i pritužbe,
20. Odbor za međuparlamentarnu suradnju,
21. Odbor za europske integracije,
22.  Odbor za informiranje, informatizaciju i medije,
23. Odbor za ravnopravnost spolova,
24. Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu,
25. Mandatno-imunitetno povjerenstvo.

Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe i Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a imaju status radnog tijela.

 15. srpnja 2008. g.[79] donesena je Odluka o dopuni Poslovnika Hrvatskoga sabora.

 16. lipnja 2010. g.[80] proglašena je Promjena Ustava RH. 6. srpnja 2010. g.[81] donesen je pročišćeni tekst Ustava RH. Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u RH. Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od četiri godine. Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili više podpredsjednika. Hrvatski sabor može osnivati istražna povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa.

Hrvatski sabor: – odlučuje  donošenju i promjeni Ustava, – donosi zakone, – donosi državni proračun, – odlučuje o ratu i miru, – donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, – donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane RH, – ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti RH, – odlučuje o promjeni granica RH, – raspisuje referendum, – obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom, – nadzire rad Vlade RH i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, – daje amnestiju za kaznena djela.

---

Literatura i web stranice:

Heđbeli, Ž. doktorska disertacija „Institucije državne uprave RH od 1990. do 2004. godine“, Zagreb, Filozofski fakultet, 2007. g.

Hrvatski sabor 1990-2007. Slavonski brod : Moja knjiga, 2007.

Hrvatski sabor, ured. Budak, N. Zagreb : Leykam International,  2010.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_sabor

http://hr.wikipedia.org/wiki/Pristupanje_Hrvatske_NATO-u

http://www.sabor.hr

Perić, I. Hrvatski državni sabor 1848.-2000. Treći svezak : 1848-2000, Zagreb : Hrvatski institut za povijest, Hrvatski državni sabor i Dom i svijet, 2000.