Služba zaštite registraturskog materijala i arhivske građe van arhiva Istorijskog arhiva Kikinda, pitanje razgraničenja fondova u aktivnim registraturama na području opština Kikinda, Novi Kneževac i Čoka, nije ujednačila. Za građu koja se čuva na terenu, u zavisnosti od registrature do registrature i procenjene situacije, različito je obavljeno razgraničenje fondova.
Na primeru AD “Tromeđa” u stečaju iz Majdana, osoba zadužena za registratursko sređivanje građe, pristupila je razgraničenju fondova i sledila uputstva nadležnog Istorijskog arhiva Kikinda, prilikom svake pravne promene koja se odvijala unutar firme.
Na primeru AD “Mlin Novi Kneževac” u stečaju, razgraničenje fonda nije učinjeno. Naime, prilikom preuzimanja registraturskih jedinica jasno se u svim predviđenim evidencijama navodi samo poslednji naziv registrature.
Na primeru AD “Toza Marković” u evidenciji Istorijskog arhiva Kikinda nije, na žalost, učinjeno ni razgraničenje prilikom prelaska firme u privatno vlasništvo. Uprkos opomenama i usmenim dogovorima, obavljenim u više navrata, na terenu u depoima ove registrature, samo su etiketama odvojili prethodne nazive.
Preporuka o uslovima i načinu obrazovanja arhivskog fonda i arhivske zbirke
“Preporuka o uslovima i načinu obrazovanja arhivskog fonda i arhivske zbirke definiše:pojam arhivskog fonda, kriterijume o uslovima za sticanje svojstva fonda, objašnjenja primene kriterijuma o uslovima za sticanje svojstva fonda, naziv i sedište stvaraoca fonda, vreme postupka stvaraoca, raspon godina građe, kriterijume za utvrđivanje fondovske pripadnosti dokumenta i opšta metodska pravila za primenu preporuke“ navodi se u uvodnom delu Preporuke.1
Tumačeći glavu 1. navedene Preporuke da je arhivski fond “celina arhivske građe koja je nastala radom pravnog lica ili lica koje ima svojstvo samostalnog pravnog subjekta” kao i da je “celina građe nastale radom državnog organa, organa uprave ili pravosudnog organa u slučaju likvidacije, spajanja, razdvajanja i slično, ukoliko se ponovo osniva na istim funkcijama i stvarnom tertorijalnom nadležnošću, ali u istom društveno-političkom sistemu, čini sa prethodnom celinom građe jedan fond.“2
Zanimljivo je istaći da glava 3. prvog i drugog kriterijuma navedene Preporuke predviđa da je “arhivska građa nastala radom zajedničkih organa i službi SOUR-a zatim građa nastala radom radnih organizacija i okviru SOUR-a činiće posebne fondove. Arhivska građa nastala radom OOUR-a i ogranaka, ukoliko ima izuzetan istorijski značaj, predstavlja posebnu informacijsku celinu i vodi samostalno administrativno poslovanje, čineći poseban fond, bez obzira na postojanje statusa pravnog lica”.3
Treći kriterijum ove Preporuke kada su u pitanju promene društveno-političkog sistema i državno-pravnog uređenja (prestanak jedne države i stvaranje druge države, promene u državnoj vlasti, državnim granicama, upravnom i pravnom sistemu) predstavlja kriterijum za formiranje novog fonda, čak i kada se zadržava isti naziv tvorca fonda i nominalno iste funkcije. Bitno je naglasiti da se ovaj kriterijum obavezno primenjuje kod formiranja fondova organa vlasti, uprave i pravosuđa.
Ovakvo tumačenje navodi na činjenicu da mnogobrojna privredna preduzeća ne podležu ovom kriterijumu i da je ostavljeno arhivisti na savesti da samostalno proceni kako i na koji način će preuzeti fond sa terena, iz registrature koja je pasivna ili aktivna – u situaciji kada se preuzima na primer samo arhivska građa starija od 30 godina.
Različiti primeri preuzimanja arhivske građe i stvaranja fondovske celine
I primer : AD “Tromeđa” u stečaju
Stečajni postupak u AD „Tromeđa“ otvoren je Rešenjem privrednog suda u Zrenjaninu, broj 2 St. 465/2010 03.11.2010. g .
Analizirajući dosije navedene registrature, hronologija naziva firme bila bi:
- Zemljoradnička zadruga “Majdan“4
- Zemljoradnička zadruga “Majdan Rabe” (pripojeno poljoprivredno dobro “Tromeđa“5
- Radna organizacija Poljoprivredno industrijsko kombinat “Spasoje Stejić” sa n.sol.o Osnovna organizacija kooperanata “Tromeđa” sa sol.o iz Majdana6
- Radna organizacija PIK “Spasoje Stejić” iz Novog Kneževca OOK “Tromeđa” iz Majdana7 odnosno
- RO PIK “Spasoje Stejić” iz Novog Kneževca OOUR PD “Majdan Rabe” iz Majdana8 (brisanje OOUR-a)
- Društveno preduzeće “Majdan Rabe” sa p.o. Majdan (nastalo udruživanjem OOUR “Majdan Rabe” i OOK “Tromeđa” Majdan9
- Društveno poljoprivredno preduzeće “Majdan Rabe” iz Majdana (promena u organizovanju društvenog preduzeća u poljoprivredno deoničko društvo)10
- Poljoprivredno deoničko društvo “Majdan Rabe” sa potpunom odgovornošću Majdan11 usled privatizacije prodajom društvenog kapitala metodom javne aukcije subjekat nastavlja s radom pod nazivom
- „Tromeđa“ AD Majdan12 da bi usled otvaranja stečajnog postupka u ovoj registraturi firma menjala naziv u:
- AD „Tromeđa“ u stečaju.
Nakon svih gore navedenih promena, koje su se odigrale od nastanka registrature 1979. godine, do momenta otvaranja stečajnog postupka 2010. godine, registratura je deset puta menjala naziv. U skladu sa tim nadležni Istorijski arhiv Kikinda, Služba zaštite registraturskog materijala i arhivske građe van arhiva, u saradnji sa arhivarom koji je obavljao registratursko sređivanje građe na terenu i u skladu sa skoro svakom promenom otvarao je novu arhivsku knjigu i započinjao iznova evidenciju na terenu stvarajući tako zasebne fondove već unutar same registrature.
Međutim, u samom Istorijskom arhivu Kikinda takvu istu promenu ne prati otvaranje novih dosijea sa (podrazumevanim pozitivnim zakonskim propisima koji prate otvaranje dosijea u registru aktivnih registratura nadležnog arhiva) i novim nazivima registrature, odnosno pasiviziranjem u registru pasivnih registratura, prethodne firme koje su gore navedenim rešenjima prestajale da postoje, i otvaranjem novih brojeva dosijea u registru aktivnih registratura.
U Istorijskom arhivu Kikinda, otvorena su dva dosijea, jedan pod nazivom Osnovna organizacija kooperanata “Tromeđa” Majdan Rabe pod brojem 506, i drugi dosije koji je otvoren u Službi zaštite pod nazivom AD “Tromeđa” u stečaju, pod brojem 86.
Izvod iz sadržaja dosijea Osnovne organizacije Kooperanata “Tromeđa“ Majdan
Prilikom obilaska registrature i sačinjenog Zapisnika o stručnom nadzoru dogovoreno je da preostale registraturske jedinice budu predate nadležnom Istorijskom arhivu Kikinda na dalje čuvanje i upotrebu. U njihovom odgovoru navodi se između ostalog: “Pravni subjekt “Tromeđa” iz Majdana prošla je četiri pravne i organizacione forme u svom radu, za te periode predajemo vam arhivske jedinice za koje su sačinjeni posebni zapisnici.
- Zapisnik RO PIK „Spasoje Stejić“ Novi Kneževac OOUR „Majdan Rabe“ Majdan 12.24 m1
- Zapisnik OOK „Tromeđa“ 5.13 m1
- Zapisnik DPP „Majdan Rabe“ 11.07 ml
- Zapisnik AD „Tromeđa“ 5.50 m1“13
Izvod iz Zapisnika o preuzimanju
II primer: AD “Mlin Novi Kneževac” Novi Kneževac
Kada je u pitanju primer registrature koja je prestala s radom i pasivizirana je u registru pasivnih registratura nadležnog Istorijskog arhiva Kikinda, AD “Mlin Novi Kneževac”, drugačije se pristupilo preuzimanju ovog fonda. Naime, registratura je, prema dostupnim podacima iz sadržaja dosijea pomenute registrature, osnovana davne 1918. godine. Nacionalizacija Mlina izvršena je 1945. godine. Promene u nazivu bile su česte, a delatnost ove registrature uglavnom je ostajala ista — prerada žita.
- 1918. osnivanje Mlin-a
- 1945. Državni mlin
- 1947 – 1948. Sresko industrijsko preduzeće
- 1949. Državno mlinsko preduzeće
- 1950 – 1951. Sresko mlinsko preduzeće
- 1952 – 1955. Državni mlin „29. novembar“
- 1958. Mlinsko preduzeće „29. novembar“ Novi Kneževac ulazi u sastav PIK „Uglješa Terzin“ Kikinda
- 1961. Istupa iz sastava PIK-a „Uglješa Terzin“ i posluje pod istim nazivom kao samostalno preduzeće
- 1974. Integriše se u RO PIK „Spasoje Stejić“ Novi Kneževac kao njegov OOUR
- 1990. DP „Mlin“ „29. novembar“ Novi Kneževac
- 1991. DD “Mlin Novi Kneževac“
- 1998. AD „Mlin“ Novi Kneževac
- 2011. AD „Mlin“ Novi Kneževac“ u stečaju
Kada je 2012. g Istorijski arhiv Kikinda preuzeo preostalu arhivsku građu i registraturski materijal ove registrature, u količini od 46.34 dužna metra prilikom otvaranja Fonda 389, uzet je poslednji naziv registrature. Građa je primljena u celini i sređena po godinama. Zapisnik o primopredaji ne sadrži prethodne nazive registrature, niti je na spoljnim omotima registraturskih jedinica odvojeno i precizno ispisano prema periodima kako se registratura zvala u kom momentu. Naziv Mlina, koji je osnovan 1918. godine pa do 2011. godine, do momenta otvaranja stečajnog postupka, menjao se 13 puta14 .
III primer: AD „Toza Marković“ Kikinda
Arhivska građa za Fond 139 — Industrija građevinskog materijala “Toza Marković” 1946 -1961. g prvi put je preuzeta 1958. g15 Zapisnik o preuzimanju, prema sadržaju dosijea, nije evidentiran. Drugo preuzimanje iz ove značajne registrature sa područja opštine Kikinda, obavljeno je 1991. godine16 predato je 24.00 metra arhivske građe sa trajnim rokom čuvanja. Treće preuzimanje obavljeno je 1997. godine.17 Tom prilikom postojećem fondu pripojeno je 17.45 dužnih metara arhivskih jedinica. Registratura je tada poslovala pod nazivom DD “Toza Marković”.
Registraturske jedinice pripojene su postojećem Fondu 139, a registratura je, prema zapisniku, tada nosila naziv IGM “Toza Markovi”“ društveno preduzeće sa p.o. Kikinda.
“Kada je u pitanju odložena građa koja se nalazi u depou sadašnje registrature AD “Toza Marković“, registraturske jedinice odvojene su u dva depoa. Arhivska građa i registraturski materijal imaoca odloženi su od rednog broja 1 pa nadalje u skladu sa arhivskom knjigom. Na spoljnim omotima, na insistiranje Službe zaštite registraturskog materijala i arhivske građe van arhiva nadležnog Istorijskog arhiva Kikinda, odvojeni su samo nazivi registrature kroz periode, arhivska knjiga je jedinstvena kao i svi postupci koji su do sada obavljani u registraturi (prepis arhivske knjige, izlučivanje.…)
Nakon poslednjeg preuzimanja, dakle 1997. godine registratura je menjala nazive još dva puta. Iako težeći jasnom i temeljnom pristupu kao i unificiranosti u radu, u pojedinim situacijama nije moguće obaviti prijem arhivske građe na identičan način. Da li zbog lošeg i neefikasnog vođenja registraturskog materijala i arhivske građe kod samog imaoca, da li zbog loše i dovoljno nejasne komunikacije između samog arhiste i arhivara zaduženog u registraturi, da li zbog propisa (preporuka, uputstava koja su delimično zastarela), tek unificiranost u radu arhivista koji rade na zaštiti registraturskog materijala i arhivske građe van arhiva, sigurno nedostaje.
- Usvojena od strane saveta za naučnoistraživački rad Saveza arhivskih radnika Jugoslavije, “Arhivist” broj 30 1–2, Beograd, 1985. 284–290 [↩]
- Isto [↩]
- Isto [↩]
- Rešenje Okružnog privrednog suda Zrenjanin Fi. 254/45 1952. godine [↩]
- Rešenje: Okružni sud Zrenjanin Fi. 775/158 od 03.11.1958. [↩]
- Rešenje Osnovnog suda udruženog rada Zrenjanin Fi. 360/79 od 30.06.1979. g„ dosije registrature broj 506, omot 2 [↩]
- Rešenje Osnovnog suda udruženog rada Kikinda Fi. 209/89 od 25.12.1989. g., dosije registrature broj 506, omot 2 [↩]
- Rešenje Osnovnog suda udruženog rada Kikinda Fi. 210/89 od 25. 12.1989. g., dosije registrature broj 506, omot 2 [↩]
- Rešenje Osnovnog suda udruženog rada Kikinda Fi. 211/89 od 25.12.1989. g., dosije registrature broj 506, omot 2 [↩]
- Rešenje Okružnog suda zrenjanin Fi. 433/91 od 10.05.1991. g., dosije registrature broj 506 omot 2 [↩]
- Rešenje Privrednog suda Zrenjanin Fi. 1448/95 od 13.07.1995. g.,dosije registrature 506, omot 2 [↩]
- Rešenje trgovinskog suda Zrenjanin Fi. 268/2004 od 03.03.2004. g dosije registrature broj 506, omot 2 [↩]
- Dopis Predaja arhivske jedinice dospele za preuzimanje br 63/12 0d 03.08.2012. g., dosije registrature broj 506, omot 1 [↩]
- Zapisnik o primopredaji arhivske građe broj 10/13 od 26.12.2013. godine, dosije registrature 506, omot 1 [↩]
- Vodič kroz arhivske fondove, Sveska 5, Istorijski arhiv Kikinda, Zajednica arhiva Vojvodine, Sremski Karlovci 1974. g. [↩]
- [Zapisnik o primopredaji arhivske građe broj 57 od 09.04.1991. godine, dosije registrature broj 506, omot 3 [↩]
- Zapisnik o primopredaji arhivske građe broj 31 od 23.06.1997. godine, dosije registrature broj 506, omot 3 [↩]