Državni arhiv u Slavonskom Brodu surađuje s učenicima osnovnih i srednjih škola, studentima i na taj način se uključio u novu kulturnu politiku više okrenutu javnosti. Ovakav način rada je samo jedan dio suradnje Arhiva i društva u kojem djeluje.
Prije tri godine Arhiv je počeo organizirati edukativne radionice jer imamo vlastiti prostor u kojemu je moguće ostvariti takvu vrstu rada. Do tada učenici i studenti dolazili su samo posjetiti izložbu i razgledati Arhiv kao ustanovu koja čuva arhivsko gradivo.
Suradnja sa učenicima osnovnih i srednjih škola pokrenuta je prvenstveno vodeći se mišlju da bi učenici trebali imati pristup izvornim dokumentima koji se čuvaju u Državnim arhivima. Izravan susret sa arhivskim gradivom produbljuje znanje o događajima koji su se dogodili u prošlosti i na taj način učenici upotpunjavaju svoje znanje o povijesti svoga zavičaja. Osim radionica djelatnici Arhiva organiziraju i edukativne posjete izložbi ili edukativni rad sa učenicima srednjih škola koji se temelje na istraživanju arhivskog gradiva ovisno o temi koja se istražuje.
Arhiv je svoj rad sa učenicima i studentima organizirao u tri dijela :
— Rad s učenicima osnovnih škola,
— Rad s učenicima srednjih škola,
— Rad sa studentima.
Rad s učenicima osnovnih škola
Državni arhiv u Slavonskom Brodu organizira radionice za učenike III. i IV. razreda osnovnih škola koje su u sastavu grada Slavonskog Broda. U radionice smo uključili škole koje se nalaze u blizini Državnog arhiva u Slavonskom Brodu. Osnovne škole koje su na većim udaljenostima nisu sudjelovale u radu radionice, zbog poteškoća u organiziranju prijevoza učenika što je iziskivalo puno vremena od njihovog dolaska i vraćanja na nastavu. Radionice počinju sa radom u veljači i traju do svibnja, zbog toga jer u tom periodu učenici u svom programu rada imaju organiziranu terensku nastavu, a u travnju se u Slavonskom Brodu obilježavaju Dani Ivane Brlić Mažuranić. U tom periodu učenici obilaze kulturna središta svoga grada, a Državni arhiv je jedan od njih. Upravo osmišljenim tematskim radionicama Državni arhiv u Slavonskom Brodu od 2010. godine kontinuirano organizira ovakav način suradnje sa učenicima. Cilj radionica je upoznati školsku djecu sa poviješću svoga grada, osobama, obiteljima, ustanovama koje su ostavile traga u našem gradu. Sve to smo povezali sa arhivskim gradivom koje se čuva u našem prostoru. Koristeći arhivske fotografije napravili smo Power point prezentaciju kroz koju na slikovit način učenici dobivaju informaciju kako je izgledao naš grad krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
Radionica koju smo organizirali od 2010. do 2012. godine nosila je naziv „Izrada povijesnih mapa Slavonskog Broda uz pomoć arhivskog gradiva“. Ova edukativna radionica vezala se svojim sadržajem na školsko gradivo koje učenici uče iz predmeta Priroda i društvo gdje uče povijest svoga zavičaja u kojem spominju ustanovu Državni arhiv, čemu služe arhivi i koja je njihova uloga u gradu u kojem se nalaze.
Radionice su organizirane u trajanju dva puna sata, a za vrijeme pauze od 30 minuta arhivistice upoznaju učenike s dijelom arhivskog gradiva koji se čuva u prostoru Državnog arhiva u Slavonskom Brodu kao što su npr. matične knjige rođenih, umrlih i vjenčanih, pedagoška dokumentacija, foto-albumi, arhivsko gradivo prije i nakon restauriranja i konzerviranja, mikrofilmske role i DVD zapise Arhiva obitelji Brlić, upoznaju se sa važnošću rada arhivista i općenito sa poslovima koji se obavljaju izvan i unutar Arhiva, koje usluge arhiv pruža svojim građanima, o čemu se skrbi, na koji način doći do osnovnih informacija o samom Arhivu (web stranica naše ustanove i Arhinet).
Način izvođenja radionice je sljedeći: učenici/ce bi se podijelili u radne grupe; optimalni broj u jednoj grupi je 5–6 učenika. Na temelju prezentacije fotografija, teksta i ostalog radnog materijala izrađivali bi radne mape. Svaka grupa bi radila povijesnu bilješku o jednoj poznatoj osobi ili ustanovi. U dogovoru sa učiteljicama i učiteljima unaprijed bi se dogovorile tematske grupe tako da bi se pripremila pitanja o toj temi i od strane učiteljica/učitelja i samih djelatnika Arhiva (Katarine Aladrović- Mehandžija i Gordane Slanček).
Tematske grupe su sljedeće:
Povijest ustanova:
— Povijest kina u Brodu na Savi
— Povijest željeznice
— Marijin dom (Dječji vrtić „TRNORUŽICA“)
— Državni arhiv u Slavonskom Brodu
— Glavni brodski trg- korzo (Strojarski fakultet ili kuća Brlićevih)
— Franjevački samostan
— Tvrđava
Značajne osobe koje su ostavile trag u gradu Slavonskom Brodu:
— Mia Čorak Slavenska
— Dragutin Tadijanović
— Vilim Buk
— Dragutin Schwendemann
— fra Kamilo Kolb
— dr. Josip Stadler
— Julije Hoffmann
— fra Ivan Velikanović
Uza svaki tekst učenici bi dobili i fotografije. Radilo se na hamer papiru, gdje su učenici izrezivali preslikane fotografije, lijepili i pisali tekst o zadanoj temi. Nakon izrade mape svaka grupa bi prezentirala svoj rad pred ostalim učenicima i međusobnim ispitivanjem obradili bi cijeli svoj uradak.
Godine 2013. odlučili smo napraviti radionice sa novom temom, budući da se u Slavonskom Brodu u travnju ove godine održala velika konferencija „Od čudnovatog do čudesnog“ u organizaciji Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti, a povodom stogodišnjice objavljivanja Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića, u koju se uključio i Državni arhiv u Slavonskom Brodu. Radionice koje su se održale u prostoru Arhiva bile su predstavljene na mrežnim i Facebook stranicama manifestacije i također na stranici Državnog arhiva u Slavonskom Brodu (www.dasb.hr). Radionica je nosila naziv “Rođenje Hlapića u Brodu na Savi“. U Državnom arhivu u Slavonskom Brodu pohranjen je Arhiv obitelji Brlić u digitalnom obliku (mikrofilm i DVD zapisi), a djelatnici su arhivistički sređivali fond obitelji Brlić, tako da su upoznati sa sadržajem. To nam je pomoglo da organiziramo radionicu na kojoj smo učenicima prezentirali sadržaj Ivaninog pisma iz 1931. godine. Upravo sadržaj ovog pisma je bio temelj cijele radionice gdje spisateljica otkriva češkom uredniku kako je nastao roman, tj. kako je nastala priča o Hlapiću. Radionica je osmišljena tako da su učenici III i IV. razreda osnovne škole tehnikom crtanja stripa oslikali Hlapićevo putovanje i dio sadržaja Ivaninog pisma. Učenici su se upoznali sa cijelom pričom kroz Power Point projekciju, koja je obuhvatila i vrijeme (1913.godina), mjesto ( glavni brodski trg gdje se nalazi obiteljska kuća obitelji Brlić, a nekada se tu održavao sajam zatim ljetnikovac „Brlićevac“ gdje je poznata spisateljica napisala roman), likove tj. dječaka (Hlapića), postolara (majstor Mrkonja) i druge koji su utjecali na stvaranje ovog poznatog romana.
Ukupno, od 2010. do 2013. godine kroz radionice je prošlo 1112 učenika 3. i 4. razreda osnovnih škola. Godine 2010. posjetilo je Državni arhiv 100 učenika/ca. Sljedeće godine 2011. kroz radionice je prošlo 230 učenika 3. i 4. razrede osnovnih škola, a 2012. godine ukupno je sudjelovalu u radu povjesnih radionica 443 učenika/ca, ove godine od veljače do travnja prošlo je ukupno 377 učenika/ca.
Rad s učenicima srednjih škola
Učenici srednjih škola i studenti od 2000. godine redovni su posjetitelji Državnog arhiva i izložbi. Svake godine nastojimo učenicima srednjih škola obogatiti sadržaj prilikom posjete izložbi. Tako je učinjeno 2010. godine, kad je u Državnom arhivu u Slavonskom Brodu bila postavljena izložba „Povijest brodskih kinematografa (1910.–2010.), pri čemu su učenici prije nego što su krenuli u obilazak izložbe, gledali prigodne inserte iz filmova (filmski vremeplov), nakon čega su ih autori izložbe (Domagoj Zovak i Katarina Aladrović-Mehandžija) upoznali sa sadržajem izložbe.
Dijalog koji su autori vodili sa učenicima odnosio se na upoznavanje povijesnih razdoblja i događaja koji su obilježili određeno vremensko razdoblje, a sve kroz temu izložbe.
Ukupno je ovu izložbu posjetilo 10 razreda Gimnazije, 8 razreda Obrtničke škole i 1 razred Poljoprivredne škole.
U veljači 2013. godine Gimnazija „Matija Mesić“ obilježila je 95. godišnjicu postojanja i rada u Slavonskom Brodu. Učenici izborne nastave (povijesna grupa) zajedno sa svojom profesoricom istraživali u povijest škole kroz arhivsko gradivo (HR-DASB-94) i pripremili prigodan program i izložbu koja je bila otvorena u povodu Dana Gimnazije (18.–25.veljače 2013. godine). Učenici su dolazili u Arhiv jednom tjedno dva školska sata i dva mjeseca prikupljali podatke kroz knjige Zapisnika i ostalo gradivo arhivskog fonda „Gimnazija „Matija Mesić“ – Slavonki Brod (1918–1978. 1991 — )”. Ovo je jedan od primjera edukativne aktivnosti učenika, profesora I djelatnika Arhiva.
U kolovozu i rujnu proveli smo anonimnu anketu o uspješnosti radionica održanih u DASB-u. Anketirano je bilo 17 učitelja razredne nastave osnovnih škola u Slavonskom Brodu koji su sudjelovali na radionicama DASB-a od 2010. do 2013. godine. Bilo je postavljeno osam pitanja.
Prvo pitanje: Ocijenite ocjenom od 1 do 5 radionicu pod nazivom „Izrada povijesnih mapa Slavonskog Broda uz pomoć arhivskog gradiva“.
Ponuđeni su kriteriji ocjenjivanja: zanimljivost, odabir teme i dobit za vas osobno.
Radionica je ocjenjena na sljedeći način:
a) Zanimljivost: odgovorilo je 15 ispitanika ocjenom odličan (5), dva ispitanika nisu odgovorila
b) Odabir teme: odgovorilo je 14 ispitanika ocjenom odličan (5), jedan ispitanik ocjenom vrlo dobar (4), dva ispitanika nisu odgovorila
c) Dobit za Vas osobno: odgovorilo je 13 ispitanika ocjenom odličan (5), četiri ispitanika nisu odgovorila.
Drugo pitanje: Ocijenite ocjenom od 1 do 5 radionicu pod nazivom „Rođenje Hlapića u Brodu na Savi“.
Radionica je ocjenjena na sljedeći način:
d) Zanimljivost: odgovorilo je 15 ispitanika ocjenom odličan (5), dva ispitanika nisu odgovorila
e) Odabir teme: odgovorilo je 14 ispitanika ocjenom odličan (5), jedan ispitanik ocjenom vrlo dobar (4), dva ispitanika nisu odgovorila
f) Dobit za Vas osobno: odgovorilo je 13 ispitanika ocjenom odličan (5), četiri ispitanika nisu odgovorila.
Treće pitanje glasilo je: Kako biste ocijenili pripremljenost predavača?
Petnaest ispitanika je dalo ocjenu odličan (5), jedan ispitanik je ocijenio radionicu sa ocjenom vrlo dobar (4), a jedna osoba nije odgovorila na postavljeno pitanje.
Četvrto pitanje je glasilo : Da li je nečega bilo previše ili premalo ili je nešto bilo nepotrebno?
Odgovori su bili različiti, nabrojat ću samo neke:
● „ S obzirom na temu radionica je prilagođena učenicima 3. razreda.“
● „Radionice su bile odlično organizirane i predavači educirani.“
● „Prekratko je vrijeme održavanja, a veliki broj skupina.“ itd.
Peto pitanje je glasilo : „Što bi ste izdvojili kao najvažnije iz održane radionice“?
Odgovori su bili vrlo zanimljivi, npr.:
● „Prezentacija, timski rad u skupini“
● „Stjecanje novih znanja, buđenje interesa za povijest kulturnih ustanova“
● „Posebno nas se dojmio film o Ivani Brlić- Mažuranić“
● „Upoznavanje prostora i funkcije ustanove,“ itd…
Pod šestim pitanjem učiteljima smo ponudili da daju neku poruku, sugestiju, prijedlog i sl.?
● „Bilo bi dobro da ovakvih radionica bude više“
● „Nastavite i u buduće organizirati slične projekte te povezivati Državni arhiv i škole“
●“Malo bolju motivaciju (neka pjesma o Brodu), te malo strože vođenje same radionice“
● „Svaki treći i četvrti razred bi trebao doći u Arhiv barem 1- 2 puta“, itd…
Sedmim pitanjem htjeli smo saznati kakva je bila reakcija učenika na sudjelovanje u radionici.
● „Veoma zadovoljna, svi su rado sudjelovali.“
● „Djeca su oduševljena prostorom i radnim materijalom.“
● “Učenici su bili aktivni, motivirani i zadovoljni“.
Zadnje pitanje bilo je: Jesu li učenici nešto novo naučili sudjelujući na radionici?
Odgovori su sljedeći:
● „Da. Pojam Državnog arhiva i rada u njemu“
●“Dosta novog iz povijesti“
●“Da, o istome se još dugo razgovaralo u razredu“, itd.
Zaključak
Istražujući prošlost svoje škole i zavičaja učenici su naučili o važnosti čuvanja arhivskih dokumenata za povijest grada i okolice.Shvatili su ulogu svoje škole koju je imala u društvu kroz povijest svoga zavičaja, Uočili su političke i gospodarske trenutke koji su utjecali na stvaranje prošlosti zavičaja u kojem žive a učenici srednjih škola naučili se i koristiti arhivskim gradivom.