Obrada gospodarstvenog gradiva u obiteljskim i osobnim fondovima i zbirkama

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 Email -- 0 Flares ×

Iako gospodarstveno gradivo nastaje kao rezultat djelovanja različitih gospodarstvenih subjekata iz područja svih grana privrede te ga prema razredbi arhivskih fondova i zbirki smještamo u fondove klase G, mozemo ga naći i izvan tog  okruženja, odnosno, unutar pojedinih obiteljskih i osobnih fondova čiji su stvaratelji sudjelovali u vlasništvu ili u poslovanju pojedinih gospodarstvenih subjekata, kao i u pojedinim zbirkama (najčešće u zbirkama memoranduma i fotografija).Bez obzira na razredbenu pripadnost, odnosno, neovisno o tome gdje se takvo gradivo nalazi, potrebno ga je prepoznati, staviti u kontekst, opisati i pravilno valorizirati. Da bismo to mogli učiniti, moramo dobro upoznati djelovanje stvaratelja fonda i otkriti kako je zapravo došlo do toga da nam je u fondu ostavio i gospodarstveno gradivo. To ponekad nije lako, tim više što se obiteljski i osobni fondovi baš i ne mogu pohvaliti cjelovitošću svojih serija, a privatni i poslovni život njihovih stvaratelja često nisu razdvojeni. Ali, uz dobro poznavanje historijata stvaratelja i pažljivim pristupom moći ćemo uočiti gospodarstveno gradivo, makar ono bilo necjelovito ili fragmentarno. Nakon što ocijenimo koliki je značaj toga gradiva u odnosu na ostatatak fonda i na ukupnost djelovanja i položaja stvaratelja, možemo odlučiti kako ćemo ga postaviti u strukturi fonda i kako ćemo ga iskazati u inventarnom popisu.

Primjeri obiteljskih fondova:

a) Obitelj Turković

U sastavu fonda HR-DAZG-1006 Obitelji Turković nalazi se gradivo koje oslikava položaj članova obitelji kao ljudi visokog društvenog ugleda, veletrgovaca, veleposjednika, industrijalaca i baruna. To je naznačeno u opisu sadržaja fonda:

Fond sadrži gradivo o pojedinim članovima obitelji Turković (većinom korespondencija i računi) i dokumentaciju o njihovoj gospodarskoj aktivnosti. Najveći dio gradiva odnosi se na Vencela, Petra Dragana, Maju i Milana Turkovića, dok su ostali članovi obitelji slabije zastupljeni. Sačuvano je relativno mnogo obiteljskih fotografija. Dokumentacija o gospodarskoj aktivnosti obitelji sastoji se od spisa, izvješća i korespondencije, a većinom se odnosi na poslovanje veleposjeda Kutjevo i na D.D. kalničkih ugljenika. (…).

i pri njegovoj valorizaciji:

Fond može poslužiti kao izvor za proučavanje početaka kapitalističke ekonomike u hrvatskim zemljama. Moguće je pratiti uspon obitelji Turković od trgovaca do veleposjednika i industrijalaca.

Gospodarstveno gradivo nastalo djelovanjem obitelji Turković smješteno je u drugu seriju pod nazivom Dokumentacija o gospodarskoj aktivnosti obitelji Turković i iskazano je u sumarnom inventarnom popisu:

primjer1b) Obitelj Jelačić

Dokumentacija o obiteljskim posjedima čini gospodarstveno gradivo u obiteljskom fondu Jelačić. Ono je smješteno u treću seriju:

  1. Dokumentacija o rodoslovlju obitelji Jelačić i srodnih obitelji, 1633./1934., 40 kom.
  2. Članovi obitelji Jelačić, 1645./1959., 21 kut.
  3. Posjedi obitelji Jelačić, 1649./1936., 5 kut.
  4. Srodne obitelji, 1611./1923., 11 kut.
  5. Razno, 1632./1904., 2 kut.
  6. Zbirka tiskovina, 1814./1943., 2 kut.
  7. Zbirka fotografija, 1870./1909., 530 kom.

To je gradivo također opisano prilikom valorizacije fonda:

(…) Bogata imovinskopravna dokumentacija sadržana u fondu svjedoči o ekonomici u razdoblju feudalizma na njihovim posjedima Kurilovec, Stubica, Donje Martinče-Gubaševo, Petrinja, Novi Dvori, Jankomir, Oroslavje i drugima, kao i o postepenom prijelazu na kapitalističku agrarnu ekonomiku nakon ukinuća kmetstva i tijekom zemljorasterećenja. (…) Uz politički utjecaj i ekonomski značaj, obitelj Jelačić imala je i veliku društvenu ulogu među svojim suvremenicima, naročito osnivanjem svojih zaklada, političkim istupima i podupiranjem Hrvatskog narodnog kazališta. (…) Unatoč tome što su u gradivu prisutne sadržajne i vremenske praznine, fond može poslužiti kao veoma vrijedan izvor pri proučavanju političkih i gospodarskih odnosa u Hrvatskoj tijekom 18. i 19. stoljeća, osobito u vrijeme ukinuća feudalizma, provedbe komasacije i zemljorasterećenja, te uspostave kapitalističke ekonomike na bivšim vlastelinstvima. (…)

Primjer iz inventarnog popisa pokazuje da je gospodarstveno gradivo u sastavu fonda analitički popisano:
primjer2Osim toga, prikazano je u kazalu predmeta:

(…)
posjed – 296 – 303, 333, 338, 1410, 2106 – 2290, 2450,
posjed, zamjena posjeda – 2482 – 2484
posjed, Zrinskih – 2295, 2296
posjedi, Gubašocija – 2458 – 2461
posjedovnica – 353
posjetnica – 188, 1265A, 1385, 2065
potpukovnik – 522, 550 – 580A, 1904, 2573
pravo, patronatsko – 437
pravo, regalno – 366
pravo, vlasništva – 439
pravo, zaloga – 359, 436, 459, 464. 480, 2368
(…)

i mjesta:

(…)
Mirovnik, dobro – 253 – 274
Mlaka, kurija – 44, 45
Molvice, posjed – 298, 309, 363, 364, 2112
Noršić Selo, posjed – 366, 460, 2113
Novi Dvori, posjed – 2225 – 2270
Odra, posjed – 2125
Okić šuma – 304
Oresje, posjed – 2126
Oroslavlje, posjed – 299, 2114
Ostrolenk – 2764
Otik, posjed – 2115
Paraduš, posjed – 301
Perjavica, posjed – 300, 2127
Petrinja – 2372 – 2383
Petrinja, posjed – 783 – 791, 1403 – 1409
Pisarovina, posjed – 301, 2128
Podgorje Bistransko, porezna općina – 353, 356
Podgorje, posjed – 368, 2217 – 2221
Prečno, posjed – 2116
Prekrižje, posjed – 1410
Pula – 2682
Rakov Potok, posjed – 363, 2110
Ratkovac (Ratkovec), posjed – 190, 2129
Rijeka, gubernij – 2678
Samobor, posjed – 302, 2117
Šikara u Samoboru – 243
Sljeme – 2762
Srijemska županija – 2717
Stara Loza (Jezdovechkÿ Prudi), šuma – 465
(…)

Primjeri zbirki

a) Zbirka memoranduma

Zbirka memoranduma pohranjena u Državnom arhivu u Zagrebu sadrži memorandume tvrtki, pojedinaca, udruga i ustanova s užeg i šireg područja Zagreba, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i ostalih dijelova nekadašnje Austrougarske monarhije. Prilikom valorizacije naglašeno je:

Zbirka može poslužiti kao dopunski izvor prilikom istraživanja gospodarske povijesti na području grada Zagreba i Hrvatske tijekom 19. i prve polovine 20. stoljeća.

Potpuni arhivistički opis memoranduma podrazumijeva nekoliko elemenata opisa: osim signature (rednog broja) memoranduma, potrebno je iz njega iščitati naziv tvrtke, zatim, ukoliko je navedeno, ime i prezime vlasnika tvrtke, sjedište tvrtke, vrijeme tiskanja memoranduma, i njegov vizualni, grafički sadržaj, tim više što zbog svojih ilustracija i dizajna pojedini memorandumi imaju i umjetničku vrijednost.
primjer3U konačnici se ovaj posao pokazuje isplativim jer se usporedbom opisa mogu dobiti vrijedni podaci. Na primjer, želimo li saznati koje su tvrtke imale svoje sjedište u zagrebačkoj Frankopanskoj ulici, možemo usporediti i grupirati opise memoranduma:To može omogućiti djelomičnu rekonstrukciju prednika i sljednika pojedinih gospodarstvenih subjekata koji su imali svoje sjedište u Frankopanskoj ulici:

primjer4Ponekad skeniranje i pažljivi pregled memoranduma mogu otkriti detalje o stvaratelju.
primjer5Na primjer, na memorandumu iz 1938. godine može se vidjeti da je Tvornica koža u Karlovcu imala unutar pogona svoju industrijsku željeznicu,  a na memorandumima Braće Bohn iz razdoblja 1941. – 1944. mogu se usporediti njihove tvornice opeka i crijepova u Vinkovcima, Velikoj Kikindi i Novom Bečeju.

Zbirka fotografija

Unutar zbirki fotografija često se mogu naći fotografije gospodarstvenih objekata. Tako se u Zbirci fotografija pohranjenoj u Državnom arhivu u Zagrebu u sastavu serije Prostor nalazi cjelina Gospodarstveni objekti i objekti infrastrukture. Među njima najviše je fotografija tvornica. Fotografije mogu živo svjedočiti svjedočiti o nekadašnjim tehnološkim postupcima i načinima proizvodnje. Potrebno ih je opisivati analitički i što je moguće potpunije: osim njihove signature, potrebno je navesti naslov i podnaslov fotografije, godinu nastanka (ukoliko se može saznati), eventualno naziv ateljea i fotografa koji je snimio fotografiju, format fotografije (u cm) i naznačiti radi li se o crno-bijeloj ili o fotografiji u boji:
primjer9
Zaključak

Gospodarstveno gradivo se možda ne nalazi često izvan fondova klase G, ali to ne umanjuje potrebu da ga se uoči, identificira i smjesti u pripadajuće mjesto unutar strukture fonda ili zbirke ma kako ono fragmentarno bilo sačuvano. Ni najmanje nas ne treba smetati što ćemo na kraju opisa takvoga gradiva ponekad staviti upitnik umjesto njegove vremenske oznake. Bitno je da smo ga primijetili i opisali. Možda će se to gradivo pokazati kao jedini sačuvani izvor podataka o stvaratelju gradiva ilustrirajući njegovu djelatnost ili ukazujući na novi trag u istraživanju.

(Izlaganje je održano na 42. savjetovanju Hrvatskoga arhivističkoga društva  2. listopada 2007. u Bjelovaru)