Obrada gospodarstvenog gradiva u obiteljskim i osobnim fondovima i zbirkama

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 Email -- 0 Flares ×

Iako gos­po­dar­stve­no gra­di­vo nas­ta­je kao rezul­tat dje­lo­va­nja raz­li­či­tih gos­po­dar­stve­nih subje­ka­ta iz podru­čja svih gra­na pri­vre­de te ga pre­ma raz­red­bi arhiv­skih fon­do­va i zbir­ki smje­šta­mo u fon­do­ve kla­se G, moze­mo ga naći i izvan tog  okru­že­nja, odnos­no, unu­tar poje­di­nih obi­telj­skih i osob­nih fon­do­va čiji su stva­ra­te­lji sudje­lo­va­li u vlas­niš­tvu ili u pos­lo­va­nju poje­di­nih gos­po­dar­stve­nih subje­ka­ta, kao i u poje­di­nim zbir­ka­ma (naj­češ­će u zbir­ka­ma memo­ran­du­ma i foto­gra­fi­ja).Bez obzi­ra na raz­red­be­nu pri­pad­nost, odnos­no, neo­vis­no o tome gdje se tak­vo gra­di­vo nala­zi, potreb­no ga je pre­poz­na­ti, sta­vi­ti u kon­tekst, opi­sa­ti i pra­vil­no valo­ri­zi­ra­ti. Da bismo to mogli uči­ni­ti, mora­mo dobro upoz­na­ti dje­lo­va­nje stva­ra­te­lja fon­da i otkri­ti kako je zapra­vo doš­lo do toga da nam je u fon­du osta­vio i gos­po­dar­stve­no gra­di­vo. To pone­kad nije lako, tim više što se obi­telj­ski i osob­ni fon­do­vi baš i ne mogu pohva­li­ti cje­lo­vi­toš­ću svo­jih seri­ja, a pri­vat­ni i pos­lov­ni život nji­ho­vih stva­ra­te­lja čes­to nisu raz­dvo­je­ni. Ali, uz dobro poz­na­va­nje his­to­ri­ja­ta stva­ra­te­lja i paž­lji­vim pris­tu­pom moći ćemo uoči­ti gos­po­dar­stve­no gra­di­vo, makar ono bilo necje­lo­vi­to ili frag­men­tar­no. Nakon što oci­je­ni­mo koli­ki je zna­čaj toga gra­di­va u odno­su na osta­ta­tak fon­da i na ukup­nost dje­lo­va­nja i polo­ža­ja stva­ra­te­lja, može­mo odlu­či­ti kako ćemo ga pos­ta­vi­ti u struk­tu­ri fon­da i kako ćemo ga iska­za­ti u inven­tar­nom popi­su.

Pri­mje­ri obi­telj­skih fon­do­va:

a) Obi­telj Tur­ko­vić

U sas­ta­vu fon­da HR-DAZG-1006 Obi­te­lji Tur­ko­vić nala­zi se gra­di­vo koje osli­ka­va polo­žaj čla­no­va obi­te­lji kao lju­di viso­kog druš­tve­nog ugle­da, vele­tr­go­va­ca, vele­po­sjed­ni­ka, indus­tri­ja­la­ca i baru­na. To je naz­na­če­no u opi­su sadr­ža­ja fon­da:

Fond sadr­ži gra­di­vo o poje­di­nim čla­no­vi­ma obi­te­lji Tur­ko­vić (veći­nom kores­pon­den­ci­ja i raču­ni) i doku­men­ta­ci­ju o nji­ho­voj gos­po­dar­skoj aktiv­nos­ti. Naj­ve­ći dio gra­di­va odno­si se na Ven­ce­la, Petra Dra­ga­na, Maju i Mila­na Tur­ko­vi­ća, dok su osta­li čla­no­vi obi­te­lji sla­bi­je zas­tup­lje­ni. Saču­va­no je rela­tiv­no mno­go obi­telj­skih foto­gra­fi­ja. Doku­men­ta­ci­ja o gos­po­dar­skoj aktiv­nos­ti obi­te­lji sas­to­ji se od spi­sa, izvješ­ća i kores­pon­den­ci­je, a veći­nom se odno­si na pos­lo­va­nje vele­po­sje­da Kutje­vo i na D.D. kal­nič­kih uglje­ni­ka. (…).

i pri nje­go­voj valo­ri­za­ci­ji:

Fond može pos­lu­ži­ti kao izvor za pro­uča­va­nje poče­ta­ka kapi­ta­lis­tič­ke eko­no­mi­ke u hrvat­skim zem­lja­ma. Mogu­će je pra­ti­ti uspon obi­te­lji Tur­ko­vić od trgo­va­ca do vele­po­sjed­ni­ka i indus­tri­ja­la­ca.

Gos­po­dar­stve­no gra­di­vo nas­ta­lo dje­lo­va­njem obi­te­lji Tur­ko­vić smje­šte­no je u dru­gu seri­ju pod nazi­vom Doku­men­ta­ci­ja o gos­po­dar­skoj aktiv­nos­ti obi­te­lji Tur­ko­vić i iska­za­no je u sumar­nom inven­tar­nom popi­su:

primjer1b) Obi­telj Jela­čić

Doku­men­ta­ci­ja o obi­telj­skim posje­di­ma čini gos­po­dar­stve­no gra­di­vo u obi­telj­skom fon­du Jela­čić. Ono je smje­šte­no u tre­ću seri­ju:

  1. Doku­men­ta­ci­ja o rodos­lov­lju obi­te­lji Jela­čić i srod­nih obi­te­lji, 1633./1934., 40 kom.
  2. Čla­no­vi obi­te­lji Jela­čić, 1645./1959., 21 kut.
  3. Posje­di obi­te­lji Jela­čić, 1649./1936., 5 kut.
  4. Srod­ne obi­te­lji, 1611./1923., 11 kut.
  5. Raz­no, 1632./1904., 2 kut.
  6. Zbir­ka tisko­vi­na, 1814./1943., 2 kut.
  7. Zbir­ka foto­gra­fi­ja, 1870./1909., 530 kom.

To je gra­di­vo tako­đer opi­sa­no pri­li­kom valo­ri­za­ci­je fon­da:

(…) Boga­ta imo­vin­sko­prav­na doku­men­ta­ci­ja sadr­ža­na u fon­du svje­do­či o eko­no­mi­ci u raz­dob­lju feuda­liz­ma na nji­ho­vim posje­di­ma Kuri­lo­vec, Stu­bi­ca, Donje Mar­tin­če-Guba­še­vo, Petri­nja, Novi Dvo­ri, Jan­ko­mir, Oros­la­vje i dru­gi­ma, kao i o pos­te­pe­nom pri­je­la­zu na kapi­ta­lis­tič­ku agrar­nu eko­no­mi­ku nakon uki­nu­ća kmet­stva i tije­kom zem­ljo­ras­te­re­će­nja. (…) Uz poli­tič­ki utje­caj i eko­nom­ski zna­čaj, obi­telj Jela­čić ima­la je i veli­ku druš­tve­nu ulo­gu među svo­jim suvre­me­ni­ci­ma, naro­či­to osni­va­njem svo­jih zak­la­da, poli­tič­kim istu­pi­ma i podu­pi­ra­njem Hrvat­skog narod­nog kaza­li­šta. (…) Una­toč tome što su u gra­di­vu pri­sut­ne sadr­žaj­ne i vre­men­ske praz­ni­ne, fond može pos­lu­ži­ti kao veoma vri­je­dan izvor pri pro­uča­va­nju poli­tič­kih i gos­po­dar­skih odno­sa u Hrvat­skoj tije­kom 18. i 19. sto­lje­ća, oso­bi­to u vri­je­me uki­nu­ća feuda­liz­ma, pro­ved­be koma­sa­ci­je i zem­ljo­ras­te­re­će­nja, te uspos­ta­ve kapi­ta­lis­tič­ke eko­no­mi­ke na biv­šim vlas­te­lins­tvi­ma. (…)

Pri­mjer iz inven­tar­nog popi­sa poka­zu­je da je gos­po­dar­stve­no gra­di­vo u sas­ta­vu fon­da ana­li­tič­ki popi­sa­no:
primjer2Osim toga, pri­ka­za­no je u kaza­lu pred­me­ta:

(…)
posjed – 296 – 303, 333, 338, 1410, 2106 – 2290, 2450,
posjed, zamje­na posje­da — 2482 — 2484
posjed, Zrin­skih – 2295, 2296
posje­di, Guba­šo­ci­ja – 2458 — 2461
posje­dov­ni­ca — 353
posjet­ni­ca – 188, 1265A, 1385, 2065
pot­pu­kov­nik – 522, 550 – 580A, 1904, 2573
pra­vo, patro­nat­sko — 437
pra­vo, regal­no – 366
pra­vo, vlas­niš­tva – 439
pra­vo, zalo­ga – 359, 436, 459, 464. 480, 2368
(…)

i mjes­ta:

(…)
Mirov­nik, dobro – 253 – 274
Mla­ka, kuri­ja – 44, 45
Mol­vi­ce, posjed – 298, 309, 363, 364, 2112
Nor­šić Selo, posjed – 366, 460, 2113
Novi Dvo­ri, posjed – 2225 — 2270
Odra, posjed — 2125
Okić šuma – 304
Ore­sje, posjed — 2126
Oros­lav­lje, posjed – 299, 2114
Ostro­lenk – 2764
Otik, posjed — 2115
Para­duš, posjed – 301
Per­ja­vi­ca, posjed – 300, 2127
Petri­nja – 2372 — 2383
Petri­nja, posjed – 783 – 791, 1403 – 1409
Pisa­ro­vi­na, posjed – 301, 2128
Pod­go­rje Bis­tran­sko, porez­na opći­na – 353, 356
Pod­go­rje, posjed – 368, 2217 – 2221
Preč­no, posjed — 2116
Pre­križ­je, posjed — 1410
Pula — 2682
Rakov Potok, posjed – 363, 2110
Rat­ko­vac (Rat­ko­vec), posjed – 190, 2129
Rije­ka, guber­nij — 2678
Samo­bor, posjed – 302, 2117
Šika­ra u Samo­bo­ru – 243
Slje­me — 2762
Sri­jem­ska župa­ni­ja — 2717
Sta­ra Loza (Jez­do­vec­h­kÿ Pru­di), šuma – 465
(…)

Pri­mje­ri zbir­ki

a) Zbir­ka memo­ran­du­ma

Zbir­ka memo­ran­du­ma pohra­nje­na u Držav­nom arhi­vu u Zagre­bu sadr­ži memo­ran­du­me tvrt­ki, poje­di­na­ca, udru­ga i usta­no­va s užeg i šireg podru­čja Zagre­ba, Hrvat­ske, Slo­ve­ni­je, Bos­ne i Her­ce­go­vi­ne i osta­lih dije­lo­va neka­daš­nje Aus­tro­ugar­ske monar­hi­je. Pri­li­kom valo­ri­za­ci­je nagla­še­no je:

Zbir­ka može pos­lu­ži­ti kao dopun­ski izvor pri­li­kom istra­ži­va­nja gos­po­dar­ske povi­jes­ti na podru­čju gra­da Zagre­ba i Hrvat­ske tije­kom 19. i prve polo­vi­ne 20. sto­lje­ća.

Pot­pu­ni arhi­vis­tič­ki opis memo­ran­du­ma podra­zu­mi­je­va neko­li­ko ele­me­na­ta opi­sa: osim sig­na­tu­re (red­nog bro­ja) memo­ran­du­ma, potreb­no je iz nje­ga išči­ta­ti naziv tvrt­ke, zatim, uko­li­ko je nave­de­no, ime i pre­zi­me vlas­ni­ka tvrt­ke, sje­di­šte tvrt­ke, vri­je­me tiska­nja memo­ran­du­ma, i nje­gov vizu­al­ni, gra­fič­ki sadr­žaj, tim više što zbog svo­jih ilus­tra­ci­ja i dizaj­na poje­di­ni memo­ran­du­mi ima­ju i umjet­nič­ku vri­jed­nost.
primjer3U konač­ni­ci se ovaj posao poka­zu­je ispla­ti­vim jer se uspo­red­bom opi­sa mogu dobi­ti vri­jed­ni poda­ci. Na pri­mjer, želi­mo li saz­na­ti koje su tvrt­ke ima­le svo­je sje­di­šte u zagre­bač­koj Fran­ko­pan­skoj uli­ci, može­mo uspo­re­di­ti i gru­pi­ra­ti opi­se memoranduma:To može omo­gu­ći­ti dje­lo­mič­nu rekons­truk­ci­ju pred­ni­ka i sljed­ni­ka poje­di­nih gos­po­dar­stve­nih subje­ka­ta koji su ima­li svo­je sje­di­šte u Fran­ko­pan­skoj uli­ci:

primjer4Pone­kad ske­ni­ra­nje i paž­lji­vi pre­gled memo­ran­du­ma mogu otkri­ti deta­lje o stva­ra­te­lju.
primjer5Na pri­mjer, na memo­ran­du­mu iz 1938. godi­ne može se vidje­ti da je Tvor­ni­ca koža u Kar­lov­cu ima­la unu­tar pogo­na svo­ju indus­trij­sku željez­ni­cu,  a na memo­ran­du­mi­ma Bra­će Bohn iz raz­dob­lja 1941. – 1944. mogu se uspo­re­di­ti nji­ho­ve tvor­ni­ce ope­ka i cri­je­po­va u Vin­kov­ci­ma, Veli­koj Kikin­di i Novom Beče­ju.

Zbir­ka foto­gra­fi­ja

Unu­tar zbir­ki foto­gra­fi­ja čes­to se mogu naći foto­gra­fi­je gos­po­dar­stve­nih obje­ka­ta. Tako se u Zbir­ci foto­gra­fi­ja pohra­nje­noj u Držav­nom arhi­vu u Zagre­bu u sas­ta­vu seri­je Pros­tor nala­zi cje­li­na Gos­po­dar­stve­ni objek­ti i objek­ti infras­truk­tu­re. Među nji­ma naj­vi­še je foto­gra­fi­ja tvor­ni­ca. Foto­gra­fi­je mogu živo svje­do­či­ti svje­do­či­ti o neka­daš­njim teh­no­lo­škim pos­tup­ci­ma i nači­ni­ma pro­izvod­nje. Potreb­no ih je opi­si­va­ti ana­li­tič­ki i što je mogu­će pot­pu­ni­je: osim nji­ho­ve sig­na­tu­re, potreb­no je naves­ti nas­lov i pod­nas­lov foto­gra­fi­je, godi­nu nas­tan­ka (uko­li­ko se može saz­na­ti), even­tu­al­no naziv ate­ljea i foto­gra­fa koji je sni­mio foto­gra­fi­ju, for­mat foto­gra­fi­je (u cm) i naz­na­či­ti radi li se o crno-bije­loj ili o foto­gra­fi­ji u boji:
primjer9
Zaklju­čak

Gos­po­dar­stve­no gra­di­vo se možda ne nala­zi čes­to izvan fon­do­va kla­se G, ali to ne uma­nju­je potre­bu da ga se uoči, iden­ti­fi­ci­ra i smjes­ti u pri­pa­da­ju­će mjes­to unu­tar struk­tu­re fon­da ili zbir­ke ma kako ono frag­men­tar­no bilo saču­va­no. Ni naj­ma­nje nas ne tre­ba sme­ta­ti što ćemo na kra­ju opi­sa tak­vo­ga gra­di­va pone­kad sta­vi­ti upit­nik umjes­to nje­go­ve vre­men­ske ozna­ke. Bit­no je da smo ga pri­mi­je­ti­li i opi­sa­li. Možda će se to gra­di­vo poka­za­ti kao jedi­ni saču­va­ni izvor poda­ta­ka o stva­ra­te­lju gra­di­va ilus­tri­ra­ju­ći nje­go­vu dje­lat­nost ili uka­zu­ju­ći na novi trag u istra­ži­va­nju.

(Izla­ga­nje je odr­ža­no na 42. savjetovanju Hrvatskoga arhivističkoga društva  2. listopada 2007. u Bjelovaru)