Izvješće o 26. zborovanju Arhivskoga društva Slovenije

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 Email -- 0 Flares ×

26. zborovanje Arhivskoga društva Slovenije
10.-11. oktobar 2013. godine, Nova Gorica

Dana 10. i 11. oktobra 2013. godine u Novoj Gorici, u organizaciji Arhivskoga društva Slovenije i suorganizaciji i domaćinstvu Pokrajinskog arhiva Nova Gorica održano je 26. zborovanje Arhivskoga društva Slovenije na temu “Standardizacija ( p )opisa arhivske građe i usklađivanje stručne prakse u slovenačkim javnim i crkvenim arhivima“. Učešće u skupu uzeli su arhivski stručnjaci iz svih arhiva Slovenije te gosti iz Hrvatske, Štajerske i Bosne i Hercegovine. Akcenat skupa stavljen je na različite interpretacije stručnih pojmova i koncepata u pojedinim arhivima Slovenije, koji dovode do korištenja različitih stručnih rješenja u arhivskim ustanovama. Posebno su naglašeni tehnički problemi koji se pojavljuju pri metodologiji i popisivanju posebne, istovrsne arhivske građe, posebno one specijalne: razglednica, filmske građe, tehničke dokumentacije, fotografija. Na skupu se pokušalo ukazati na ona dobra praktična iskustva koja bi bilo dobro standardizirati u okviru slovenske arhivske službe, čime bi se pojednostavili pojedini procesi, a za pojedine probleme pronašla jedinstvena tehnička rješenja.

gorica0U ime organizatora Arhivskog društva Slovenije okupljenima se obratila predsjednica Društva Gordana Šövegeš Lipovšek, a potom u ime domaćina direktor Pokrajinskog arhiva Nova Gorica mag. Drago Trpin. Prisutne je pozdravio i predsjednik mjesne općine Nova Gorica, a stručni skup je u posebnom pismu podrške pozdravio i predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor.
Prva tema skupa odnosila se na Spomenicu o vraćanju arhivske građe današnje Slovenije koja je bila odnešena u Italiju. Učesnike skupa je o tome upoznao dr. Dragan Matič predstavljanjem rješenja o vraćanju arhivske građe iz Republike Italije. Pri tome je istakao dva načina vraćanja: restitucija i dobivanje građe na osnovu principa funkcionalne pertinence. U svom izlaganju osvrnuo se na historijat navedenog problema dajući jedan hronološki presjek dosadašnjih pregovora sa talijanskom stranom po ovom pitanju, od samih početaka i odredaba Mirovnog ugovora iz 1947. godine, preko Osimskog sporazuma pa do zahtjeva upućenih po ovom pitanju nakon samostalnosti Slovenije. Istakao je da su ubrzo nakon samostalnosti arhivi Slovenije pripremili revidiran popis potraživanja arhivske građe koji je predat talijanskoj strani. Republika Slovenija je pored toga sa Republikom Italijom u ljeto 1992. godine postigla saglasnost o naslijeđivanju Osimskog sporazuma sa svim izmjenama i pismima pogodbe. Međutim, stvari od toga dalje nisu otišle. Arhivsko društvo Slovenije je 2007. godine upozorilo Vladu na potrebu rješavanja ovog pitanja, ali bez većeg uspjeha. Iz tog razloga slovenski arhivisti spomenutom Spomenicom očekuju da će Vlada što prije pokrenuti rješavanje navedenog problema vraćanja arhivske građe, u skladu sa odredbama Mirovnog ugovora sa Italijom, što će dovesti do toga da se arhivska građa vrati na mjesto gdje je nastala, na prostor kome i pripada. Nekoliko riječi o istoj temi rekao je i dr. Vladimir Žumer.

Nakon rasprave o Spomenici formirano je Radno predsjedništvo u sastavu: Mirjana Kontestabile Rovis, Miroslav Novak i Branka Molnar koje je vodilo prvi dio plenarne sjednice zborovanja, na kojoj su se mogla čuti četri izlaganja.
gorica3Dr. Aleksandar Panjek izlagao je na temu Predstavljanje studija arhivistike na Fakultetu humanističkih studija Univerziteta na Primorskom. Tom prilikom istakao potrebu i značaj otvaranja 2. i 3. stepena (magistarskog i doktorskog) studija arhivistike na Fakultetu humanističkih studija u Kopru, te dao nešto više podataka o samim programima.
Dr. Peter Pavel Klasinc dao je kratko predstavljanje Studija arhivistike i dokumentalistike po Bolonji. Dr. Gordana Žurga dala je Pogled na arhivsku službu, kvalitet, odličnost i društvenu odgovornost. U njemu je pažnju posvetila pružanju visoke kvalitete proizvoda i usluga te istovremeno efikasnijem korištenju resursa koje arhivske ustanove moraju da ispune u modernom društvu. Značajnu pažnju posvetila je zajedničkoj procjeni za organizacije CAF kao pozitivnom modelu integralnog pristupa kvaliteta organizacija.

gorica2Dr. Miroslav Novak i mag. Zdenka Semlič Rajh kazali su nešto o Mjerenju rezultata uspješnosti izgradnje arhivskih baza podataka s kvantitativno-kvalitativnom metodom na primjeru baze SIRAnet. U istoj autori naglašavaju da je uspostavljanje objektivne kvalitete informacija u arhivskim informacionim sistemima metodološki i tehnološki složen zadatak. Oni su na konkretnom primjeru analize arhivske baze podataka SIRAnet pokušali identifikovati i definirati  neke od osnovnih karakteristika i rezultata dobivenih primjenom kvantitativno kvalitativne metode, naglašavajući da je ista produkt zajedničkog djelovanja slovenskih regionalnih arhiva, koje imaju znatno različitu arhivsku građu koju stručno različito tretiraju na temelju različitih arhivskih tradicija, ali sve u korelaciji sa međunarodnim arhivskim standardima za opis arhivske građe i njenog konteksta.

Drugi dio plenarne sjednice vodilo je Radno predsjedništvo u sastavu: Danijela Juričič Čargo, Katja Zupanič, Hedviga Zdovc, u okviru kojeg su predstavljena četri priloga:
Dr. Bojan Himmelreich, Ujedinjeni u različitosti – Razvrstavanje fondova društava, saveza društava i društvenih organizacija kod slovenskh regionalnih arhiva u klasifikaciji SIRAnet. Autor je predstavio sliku stanja jednog dijela klasifikacije koji se koriste u bazi SIRAnet (Group A.740) i samo dio baze podataka ARS (skupina I), koja se sastoji od fondova udruženja, sindikalnih društava i društvene organizacija. Upozorio je na značajan nesklad u klasifikaciji pomenutih fondova u grupe, te ujedno predložio rješenja za neke klasifikacione izmjene.
Mag. Hedviga Zdovc, Popisivanje fondova uprave u uzajamnu zbirku podataka slovenskih regionalnih arhiva u Zgodovinskom arhivu Celje, gdje je autorica pokazala iskustva kolega iz Zgodovinskog arhiva Celje pri popisivanju građe fondova uprave i njihovo ubacivanje u SIRAnet bazu podataka, poštujući pri tome neka osnovna utvrđena pravila. Konstatovala je da to imenovani arhiv u proteklom periodu radio vrlo uspješno pominjući cifru od 100.000 unosa u bazu podataka.
Dr. Zdenka Bonin i dr. Deborah Rogoznica, predstavile su rad pod nazivom Uređenje i popisivanje rodbinskoga fonda Gravisi u Pokrajinskom arhivu Koper. Tema rada je uređenje i popis arhivske građe imenovanog fonda i izdavanje inventara porodice Gravisi povodom obilježavanja 200 godina od smrti Girolama Gravisija, poznatog istarskog erudite i jednog od najistaknutijih članova porodice Gravisi koja je tokom cijelog 18. i početkom 19. stoljeća bila utjecajna u Istri. Fond obuhvata nekih 5,1 m¹ arhivske građe iz razdoblja 1440. – 1993. godine. Autorice ukazuju da je građa ovog fonda jedan od najvažnijih izvora za istraživanje lokalne historije, ali i vrlo vrijedan izvor za proučavanje kulturnog razvoja Istre, Primorja i teritorija Centralne Europe općenito. Budući da su pojedini članovi porodice Gravisi počeli organizirati svoju porodičnu dokumentaciju već sredinom 19. stoljeća i s obzirom na činjenicu da se radi o dokumentima koji su do sada temeljito istražen od strane historičara, utvrđivanje njihovog ponovnog rasporeda i opis predstavljao je tako veliki izazov.
Mojca Grabnar i Lucija Planinc, izlagale su na temu Problemi valorizacije, popisivanja i tehničke uređenosti fotografske građe fonda SI AS 2073 Onkološki institut. Tom prilikom ukazano je na saradnju Arhiva Republike Slovenije i Instituta za onkologiju u procesu montaže, popisa i valorizacija 5220 crno-bijele i kolor fotografije iz godina 1928.-2005. U radu je prikazan prenos 1.060 odabranih fotografija, njihov sadržaj i tehničko uređenje. Pri tome su radni postupci prilagođeni specifičnostima arhivske građe, vizualnim efektima i neposrednosti, a koordinacija i organizacija u svim fazama rada omogućuju korisniku brz pristup ovim slikama.
Na kraju prvog dana otvorena je diskusija u koju su se uključili: Miroslav Novak, Hedviga Zdovc i Branka Molnar.

Drugog dana skupa rad se odvijao u dvije sekcije. Prvu sekciju je vodilo radno predsjedništvo: Bojan Himmelreich, Kristina Tekavc i Nina Gostenčnik. U okviru iste svoje radove izlagali su:
Bojana Aristovnik, dr. Bojan Himmelreich i Kristina Tekavc na temu Implementiranje odredbi Pravilnika o stručnoj osposobljenosti državnih službenika i namještenika u radu sa strankama, koji rade sa dokumentarnom građom u Zgodovinskom arhivu Celje – Dobivanje i provjera kredita o stručnoj osposobljenosti. U radu je akcenat stavljen na provođenje odredbi Pravilnika, a posebno na implementaciji odredbi o provjeri kredita nakon testa stručnosti sa uposlenicima javnih subjekata. Članak je napisan kao poticaj da se nastave nastojanja na donošenju novog Pravilnika, koji bi na  konkretan način definisao postupke za verifikaciju stečenih kredita. Prijedlog je da se u donošenje istog uključe svi arhivi argumentima i značajnim prijedlozima, a na osnovu višegodišnjeg iskustva u radu na terenu.
Vladimir Drobnjak je obradio pitanje Rješavanja praktičnih problema i promjena u strukturi fonda pomoću aplikacije ARIS. U istom napominje da je jedan od najkompleksnijih zadataka u radu sa arhivskom građom pitanje uspostavljanja i promjene strukture fonda. Te promjene mogu biti minorne, ukoliko se radi o dodavanju ili izuzimanju pojednih jedinica fonda, ili kompleksne (ubacivanje opisnih jedinica koja se sastoje od jedne ili više tehničkih jedinica u novi fond ili uklanjanje opisnih jedinica koje se sastoje od jedne ili više tehničkih jedinice iz sredine ili iz više dijelova bivšeg uređenja). Takva preuređenja po autoru dovode do novih pitanja jer svaka promjena u stablu opisa (u elektronskom okruženju) mora da odgovara stanju i uređenju u arhivskom depou. S tim u vezi ističe neke karakteristike primjene aplikacije ARIS i mogućnostima koje ista daje arhivistima pri postupcima preuređenja arhivskih fondova i zbirki.
Mag. Natalija Glažar je predstavila Arhive u digitalnom dobu – stanje u državama članicama EU i arhivu Evropske komisije. Članak predstavlja pregled najvažnijih razvojnih trendova u arhivskim službama zemlja članica EU. Prikazuje neke zajedničke aktivnosti i projekte te daje prijedloge za uključivanje arhivskih i drugih kulturnih institucija u okviru korištenja informacija iz javnog sektora, uključujući obaveze Zakona o pristupu javnim informacijama (ZDIJZ). Također date su i statističke analize korištenja dokumenata u arhivskim čitaonicama, ali i elektronskim on-line putem. Rad također tretira prijedlog za novi propis o zaštiti osobnih informacija koji bi trebao da pokrije i sferu arhiva.

Druga sekcija bavila se pitanjima kulturne baštine muzičke i filmske provenijencije. Istu je vodilo Radno predsjedništvo: Zdenka Semlič Rajh, Aleksandar Lavrenčić i Selma Isić, a prisutni su imali priliku čuti tri izlaganja na navedenu temu.
Katarina Kraševac je govorila o temi Pisana kulturna baština muzičke provenijencije u Sloveniji – danas za sutra. Autorica opisuje preliminarne pisane kulturne baštine, posebno one muziččke provenijencije u kontekstu pravnih osnova, u zavisnosti od vrste materijala (definicije) i tvorca dokumentarne i arhivske građe. Pri tome želi skrenuti pažnju na činjenice i stanje i poredi ga sa stranim praksama. Po njenom mišljenju s obzirom na trenutnu situaciju, bilo bi dobro postaviti temelj za pregled očuvanja i uređenosti dokumenata muzičke provenijencije institucija koje je posjeduju. Ističe da je potreban odgovarajući sistem za pravilno dokumentiranje i arhiviranje takve vrste građe (uključujući i nota) budući da Slovenija nema specijalnog arhiva koji bi po postojećim standardima brinuli za adekvatno čuvanje i zaštitu ove vrste arhivske građe kao slovenskog muzičkog naslijeđa.
Aleksander Lavrenčić je predstavio svoj rad Na putu za nigdje – idemo svako po svom – Popisivanje građe u filmskom arhivu. Pri tome istakao da audiovizuelna građa zbog svoje posebnosti i specifičnosti zahtijeva različite elemente opisivanja od konvencionalne građe. Isto je modelirano tako da se dobiju brze informacije o snimcima. U radu je prikazan razvoj popisivanja i vezanih standarda od popisivanja kartotečkih kartica do računarskih popisa i novih digitaliziranih datoteka nastalih pomoću protoka podataka iz drugih operativnih sistema. Autor navodi da su neki od osnovnih elemenata koje popisi audovizuelne građe treba da obezbijede: podaci o sadržaju emisije, o onome što vidimo na slici (ili čujemo), ko je odgovoran za nastanak emitovanja, tko je vlasnik prava na korištenje i na kakvom mediju je zabilježen prilog koji se emituje.
Simona Ješelnik je dala prikaz Pozorišne i filmske dokumentacije Centra za teatrologiju i filmologiju Akademije za kazalište, radio, film i televiziju Univerze u Ljubljani. U radu je opisala razvoj metoda opisivanja ove specifične građe baziranu na primjeru rada sa arhivskom građom Akademije za kazalište, radio, film i televiziju. Ističe da su godine prakse pokazale da arhivska građa nije u formi “muzealizacije” nego je uključena u konstantan promet, cirkulaciju dokumentacije, čime je ona živ organizam koji se može iskoristiti kao temelj izgradnje novog pozorišnog događanja. Ova pretpostavka je podržana od strane naučnih saznanja o jedinstvenosti, posebnosti, koja je imanentna kvalitetu pozorišnih događaja u najširem smislu. Ista se po autorici najjasnije manifestira u pozorištu 21 stoljeća, gdje savremene preformanse uključuju arhive kao aktere u događanju. S druge strane, arhivima tehnološki razvoj u umjetnosti također uzrokuje probleme u procesu arhiviranja. U radu je pored toga dat prikaz opisa i obrade ove specifične građe koja se čuva pri Akademiji za kazalište, radio, film i televiziju Univerze u Ljubljani i način na koji korisnici mogu doći do iste.
Pitanje kulturne baštine i muzičke provenijencije bila je tema koja je pobudila veliko zanimanje i otvorila nekoliko bitnih pitanja za arhivsku struku, prije svega pitanje popisivanje ove specifične vrste građe po međunarodnim standardima i primjeri iz prakse koju su pojedinci koristili za pojedine fondove i zbirke. U diskusiju o temi su se uključili: Zdenka Semlič Rajh, Simona Ješelnik, Katarina Kraševac. Kolegica Zdenka je na kraju istakla da bez obzira na možda neke dobre primjere popisa ove vrste građe, standard ISAD(G) je sasvim dovoljan da se i ovakva različita vrsta arhivske građe dobro i detaljno opiše, jer po njenom mišljenju za arhivsku struku bi bilo pogubno kada bi svako posebno stvarao neke posebne obrasce za opise.

Nakon završetka zvaničnog dijela Zborovanja uslijedila je rasprava u okviru Okruglog stola na temu: ZVDAGA – Promjene i implementacija određenih odredbi Zakona u praksi.
Mag. Nada Čibej je u ime Komisije za izmjenu Zakona dala detaljnu analizu i objašnjenje o ponuđenim izmjenama i dopunama.
Svoja mišljenja o ponuđenom prijedlogu izmjena i dopuna dali su i Dragan Matič, Jože Škofljanec, Vesna Gotovina, Drago Trpin te Bojan Cvelfar.

Po svršetku Zborovanja Gordana Šövegeš Lipovšek, predsjednica Arhivskog društva Slovenije,  još je jednom pozdravila prisutne i zahvalila im na učešću. Sumirala je zbivanja sa stručnog skupa protekla dva dana i pročitala zaključke. Tom prilikom najavila je i sljedeće 27. zborovanje Društva čiji domaćin će biti Pokrajinski arhiv Ptuj.

Zaključci 26. zborovanja Arhivskoga društva Slovenije
Nova Gorica, 10. i 11. oktobar 2013. godine

  1. Predstavnici Arhivskog društva Slovenije i predstavnici arhiva, kojima pripada arhivska građa odnesena u Italiju, da se sastanu sa predstavnicima Ministarstva vanjskih poslova, odnosno gospođom Vlastom Valenčič Pelikan, koja je voditelj Međuresorne radne grupe za povratak kulturnog nasljeđa iz Italije u Sloveniju, da se ovo pitanje detaljno i adekvatno predstavi.
  2. Potrebno uložiti napore da se dobije kvalitetan proizvod arhivskog profesionalnog  rada, sa posebnim naglaskom na obuhvaćanje popisa iz zajedničke baze podataka. U tom smislu, treba uložiti napore da se razviju naučne metode arhivskog rada.
  3. Bez obzira na to ko i gdje se čuva arhivska građa, ona mora biti kvalitno popisana (u skladu sa standardima), čime će biti dostupna svim potencijalnim korisnicima.
  4. Ažurirati klasifikacije fondova u zajedničkoj bazi podataka SIRA.net, i koordinirati i uskladiti uvedene korekcije regionalnih arhiva i Arhiva Republike Slovenije.
  5. Započeti proces za pripremu novog Pravilnika o stručnoj osposobljenosti državnih službenika i namještenika koji pružaju usluge, a rade sa dokumentarnom građom, pri čemu treba definirati način prikupljanja i provjere kreditnih tačaka osoblja.
  6. Arhivsko društvo Slovenije daje formalnu podršku postojećim međunarodnom arhivskom prijedlogu o izmjenama i dopunama Uredbe o zaštiti osobnih podataka, koja je formulirana u obliku pravnog aneksa za dopunu 83. član uredbe, i na taj način nastojati zadržati sadašnji obim trajnog čuvanja osobnih podataka i kompromisnog prijedloga u vezi sa pravom na ispravke. Ova podrška će biti proslijeđena slovenskoj delegaciji, koja nas zastupa u pregovorima o Uredbi.
  7. Standardizacija popisivanja arhivske građe u cilju bolje i lakše razmjene podataka traži napore i zalaganje ne samo javnih arhiva, već i specijalnih.