Izvješće o 26. zborovanju Arhivskoga društva Slovenije

26. zborovanje Arhivskoga društva Slovenije
10.-11. oktobar 2013. godine, Nova Gorica

Dana 10. i 11. okto­bra 2013. godi­ne u Novoj Gori­ci, u orga­ni­za­ci­ji Arhiv­sko­ga druš­tva Slo­ve­ni­je i suor­ga­ni­za­ci­ji i doma­ćins­tvu Pokra­jin­skog arhi­va Nova Gori­ca odr­ža­no je 26. zbo­ro­va­nje Arhiv­sko­ga druš­tva Slo­ve­ni­je na temu “Stan­dar­di­za­ci­ja ( p )opi­sa arhiv­ske gra­đe i uskla­đi­va­nje struč­ne prak­se u slo­ve­nač­kim jav­nim i crk­ve­nim arhi­vi­ma”. Učeš­će u sku­pu uze­li su arhiv­ski struč­nja­ci iz svih arhi­va Slo­ve­ni­je te gos­ti iz Hrvat­ske, Šta­jer­ske i Bos­ne i Her­ce­go­vi­ne. Akce­nat sku­pa stav­ljen je na raz­li­či­te inter­pre­ta­ci­je struč­nih poj­mo­va i kon­ce­pa­ta u poje­di­nim arhi­vi­ma Slo­ve­ni­je, koji dovo­de do kori­šte­nja raz­li­či­tih struč­nih rje­še­nja u arhiv­skim usta­no­va­ma. Poseb­no su nagla­še­ni teh­nič­ki pro­ble­mi koji se pojav­lju­ju pri meto­do­lo­gi­ji i popi­si­va­nju poseb­ne, isto­vr­s­ne arhiv­ske gra­đe, poseb­no one spe­ci­jal­ne: raz­gled­ni­ca, film­ske gra­đe, teh­nič­ke doku­men­ta­ci­je, foto­gra­fi­ja. Na sku­pu se poku­ša­lo uka­za­ti na ona dobra prak­tič­na iskus­tva koja bi bilo dobro stan­dar­di­zi­ra­ti u okvi­ru slo­ven­ske arhiv­ske služ­be, čime bi se pojed­nos­ta­vi­li poje­di­ni pro­ce­si, a za poje­di­ne pro­ble­me pro­naš­la jedins­tve­na teh­nič­ka rje­še­nja.

gorica0U ime orga­ni­za­to­ra Arhiv­skog druš­tva Slo­ve­ni­je okup­lje­ni­ma se obra­ti­la pred­sjed­ni­ca Druš­tva Gor­da­na Šöve­geš Lipov­šek, a potom u ime doma­ći­na direk­tor Pokra­jin­skog arhi­va Nova Gori­ca mag. Dra­go Trpin. Pri­sut­ne je poz­dra­vio i pred­sjed­nik mjes­ne opći­ne Nova Gori­ca, a struč­ni skup je u poseb­nom pismu podr­ške poz­dra­vio i pred­sjed­nik Repu­bli­ke Slo­ve­ni­je Borut Pahor.
Prva tema sku­pa odno­si­la se na Spo­me­ni­cu o vra­ća­nju arhiv­ske gra­đe današ­nje Slo­ve­ni­je koja je bila odne­še­na u Ita­li­ju. Učes­ni­ke sku­pa je o tome upoz­nao dr. Dra­gan Matič pred­stav­lja­njem rje­še­nja o vra­ća­nju arhiv­ske gra­đe iz Repu­bli­ke Ita­li­je. Pri tome je ista­kao dva nači­na vra­ća­nja: res­ti­tu­ci­ja i dobi­va­nje gra­đe na osno­vu prin­ci­pa funk­ci­onal­ne per­ti­nen­ce. U svom izla­ga­nju osvr­nuo se na his­to­ri­jat nave­de­nog pro­ble­ma daju­ći jedan hro­no­lo­ški pre­sjek dosa­daš­njih pre­go­vo­ra sa tali­jan­skom stra­nom po ovom pita­nju, od samih poče­ta­ka i odre­da­ba Mirov­nog ugo­vo­ra iz 1947. godi­ne, pre­ko Osim­skog spo­ra­zu­ma pa do zah­tje­va upu­će­nih po ovom pita­nju nakon samos­tal­nos­ti Slo­ve­ni­je. Ista­kao je da su ubr­zo nakon samos­tal­nos­ti arhi­vi Slo­ve­ni­je pri­pre­mi­li revi­di­ran popis potra­ži­va­nja arhiv­ske gra­đe koji je pre­dat tali­jan­skoj stra­ni. Repu­bli­ka Slo­ve­ni­ja je pored toga sa Repu­bli­kom Ita­li­jom u lje­to 1992. godi­ne pos­ti­gla saglas­nost o nas­li­je­đi­va­nju Osim­skog spo­ra­zu­ma sa svim izmje­na­ma i pismi­ma pogod­be. Među­tim, stva­ri od toga dalje nisu otiš­le. Arhiv­sko druš­tvo Slo­ve­ni­je je 2007. godi­ne upo­zo­ri­lo Vla­du na potre­bu rje­ša­va­nja ovog pita­nja, ali bez većeg uspje­ha. Iz tog raz­lo­ga slo­ven­ski arhi­vis­ti spo­me­nu­tom Spo­me­ni­com oče­ku­ju da će Vla­da što pri­je pokre­nu­ti rje­ša­va­nje nave­de­nog pro­ble­ma vra­ća­nja arhiv­ske gra­đe, u skla­du sa odred­ba­ma Mirov­nog ugo­vo­ra sa Ita­li­jom, što će doves­ti do toga da se arhiv­ska gra­đa vra­ti na mjes­to gdje je nas­ta­la, na pros­tor kome i pri­pa­da. Neko­li­ko rije­či o istoj temi rekao je i dr. Vla­di­mir Žumer.

Nakon ras­pra­ve o Spo­me­ni­ci for­mi­ra­no je Rad­no pred­sjed­niš­tvo u sas­ta­vu: Mir­ja­na Kon­tes­ta­bi­le Rovis, Miros­lav Novak i Bran­ka Mol­nar koje je vodi­lo prvi dio ple­nar­ne sjed­ni­ce zbo­ro­va­nja, na kojoj su se mogla čuti četri izla­ga­nja.
gorica3Dr. Alek­san­dar Panjek izla­gao je na temu Pred­stav­lja­nje stu­di­ja arhi­vis­ti­ke na Fakul­te­tu huma­nis­tič­kih stu­di­ja Uni­ver­zi­te­ta na Pri­mor­skom. Tom pri­li­kom ista­kao potre­bu i zna­čaj otva­ra­nja 2. i 3. ste­pe­na (magis­tar­skog i dok­tor­skog) stu­di­ja arhi­vis­ti­ke na Fakul­te­tu huma­nis­tič­kih stu­di­ja u Kopru, te dao nešto više poda­ta­ka o samim pro­gra­mi­ma.
Dr. Peter Pavel Kla­sinc dao je krat­ko pred­stav­lja­nje Stu­di­ja arhi­vis­ti­ke i doku­men­ta­lis­ti­ke po Bolo­nji. Dr. Gor­da­na Žur­ga dala je Pogled na arhiv­sku služ­bu, kva­li­tet, odlič­nost i druš­tve­nu odgo­vor­nost. U nje­mu je paž­nju posve­ti­la pru­ža­nju viso­ke kva­li­te­te pro­izvo­da i uslu­ga te isto­vre­me­no efi­kas­ni­jem kori­šte­nju resur­sa koje arhiv­ske usta­no­ve mora­ju da ispu­ne u moder­nom druš­tvu. Zna­čaj­nu paž­nju posve­ti­la je zajed­nič­koj pro­cje­ni za orga­ni­za­ci­je CAF kao pozi­tiv­nom mode­lu inte­gral­nog pris­tu­pa kva­li­te­ta orga­ni­za­ci­ja.

gorica2Dr. Miros­lav Novak i mag. Zden­ka Semlič Rajh kaza­li su nešto o Mje­re­nju rezul­ta­ta uspješ­nos­ti izgrad­nje arhiv­skih baza poda­ta­ka s kvan­ti­ta­tiv­no-kva­li­ta­tiv­nom meto­dom na pri­mje­ru baze SIRA­net. U istoj auto­ri nagla­ša­va­ju da je uspos­tav­lja­nje objek­tiv­ne kva­li­te­te infor­ma­ci­ja u arhiv­skim infor­ma­ci­onim sis­te­mi­ma meto­do­lo­ški i teh­no­lo­ški slo­žen zada­tak. Oni su na kon­kret­nom pri­mje­ru ana­li­ze arhiv­ske baze poda­ta­ka SIRA­net poku­ša­li iden­ti­fi­ko­va­ti i defi­ni­ra­ti  neke od osnov­nih karak­te­ris­ti­ka i rezul­ta­ta dobi­ve­nih pri­mje­nom kvan­ti­ta­tiv­no kva­li­ta­tiv­ne meto­de, nagla­ša­va­ju­ći da je ista pro­dukt zajed­nič­kog dje­lo­va­nja slo­ven­skih regi­onal­nih arhi­va, koje ima­ju znat­no raz­li­či­tu arhiv­sku gra­đu koju struč­no raz­li­či­to tre­ti­ra­ju na teme­lju raz­li­či­tih arhiv­skih tra­di­ci­ja, ali sve u kore­la­ci­ji sa među­na­rod­nim arhiv­skim stan­dar­di­ma za opis arhiv­ske gra­đe i nje­nog kon­tek­s­ta.

Dru­gi dio ple­nar­ne sjed­ni­ce vodi­lo je Rad­no pred­sjed­niš­tvo u sas­ta­vu: Dani­je­la Juri­čič Čar­go, Katja Zupa­nič, Hedvi­ga Zdovc, u okvi­ru kojeg su pred­stav­lje­na četri pri­lo­ga:
Dr. Bojan Him­mel­re­ich, Uje­di­nje­ni u raz­li­či­tos­ti – Raz­vr­sta­va­nje fon­do­va dru­šta­va, save­za dru­šta­va i druš­tve­nih orga­ni­za­ci­ja kod slo­ven­skh regi­onal­nih arhi­va u kla­si­fi­ka­ci­ji SIRA­net. Autor je pred­sta­vio sli­ku sta­nja jed­nog dije­la kla­si­fi­ka­ci­je koji se koris­te u bazi SIRA­net (Gro­up A.740) i samo dio baze poda­ta­ka ARS (sku­pi­na I), koja se sas­to­ji od fon­do­va udru­že­nja, sin­di­kal­nih dru­šta­va i druš­tve­ne orga­ni­za­ci­ja. Upo­zo­rio je na zna­ča­jan nes­klad u kla­si­fi­ka­ci­ji pome­nu­tih fon­do­va u gru­pe, te ujed­no pred­lo­žio rje­še­nja za neke kla­si­fi­ka­ci­one izmje­ne.
Mag. Hedvi­ga Zdovc, Popi­si­va­nje fon­do­va upra­ve u uza­jam­nu zbir­ku poda­ta­ka slo­ven­skih regi­onal­nih arhi­va u Zgo­do­vin­skom arhi­vu Celje, gdje je auto­ri­ca poka­za­la iskus­tva kole­ga iz Zgo­do­vin­skog arhi­va Celje pri popi­si­va­nju gra­đe fon­do­va upra­ve i nji­ho­vo uba­ci­va­nje u SIRA­net bazu poda­ta­ka, poštu­ju­ći pri tome neka osnov­na utvr­đe­na pra­vi­la. Kons­ta­to­va­la je da to ime­no­va­ni arhiv u pro­tek­lom peri­odu radio vrlo uspješ­no pomi­nju­ći cifru od 100.000 uno­sa u bazu poda­ta­ka.
Dr. Zden­ka Bonin i dr. Debo­rah Rogoz­ni­ca, pred­sta­vi­le su rad pod nazi­vom Ure­đe­nje i popi­si­va­nje rod­bin­sko­ga fon­da Gra­vi­si u Pokra­jin­skom arhi­vu Koper. Tema rada je ure­đe­nje i popis arhiv­ske gra­đe ime­no­va­nog fon­da i izda­va­nje inven­ta­ra poro­di­ce Gra­vi­si povo­dom obi­lje­ža­va­nja 200 godi­na od smr­ti Giro­la­ma Gra­vi­si­ja, poz­na­tog istar­skog eru­di­te i jed­nog od naj­is­tak­nu­ti­jih čla­no­va poro­di­ce Gra­vi­si koja je tokom cije­log 18. i počet­kom 19. sto­lje­ća bila utje­caj­na u Istri. Fond obu­hva­ta nekih 5,1 m¹ arhiv­ske gra­đe iz raz­dob­lja 1440. — 1993. godi­ne. Auto­ri­ce uka­zu­ju da je gra­đa ovog fon­da jedan od naj­važ­ni­jih izvo­ra za istra­ži­va­nje lokal­ne his­to­ri­je, ali i vrlo vri­je­dan izvor za pro­uča­va­nje kul­tur­nog razvo­ja Istre, Pri­mor­ja i teri­to­ri­ja Cen­tral­ne Euro­pe opće­ni­to. Budu­ći da su poje­di­ni čla­no­vi poro­di­ce Gra­vi­si poče­li orga­ni­zi­ra­ti svo­ju poro­dič­nu doku­men­ta­ci­ju već sre­di­nom 19. sto­lje­ća i s obzi­rom na činje­ni­cu da se radi o doku­men­ti­ma koji su do sada teme­lji­to istra­žen od stra­ne his­to­ri­ča­ra, utvr­đi­va­nje nji­ho­vog ponov­nog ras­po­re­da i opis pred­stav­ljao je tako veli­ki iza­zov.
Moj­ca Grab­nar i Luci­ja Pla­ninc, izla­ga­le su na temu Pro­ble­mi valo­ri­za­ci­je, popi­si­va­nja i teh­nič­ke ure­đe­nos­ti foto­graf­ske gra­đe fon­da SI AS 2073 Onko­lo­ški ins­ti­tut. Tom pri­li­kom uka­za­no je na sarad­nju Arhi­va Repu­bli­ke Slo­ve­ni­je i Ins­ti­tu­ta za onko­lo­gi­ju u pro­ce­su mon­ta­že, popi­sa i valo­ri­za­ci­ja 5220 crno-bije­le i kolor foto­gra­fi­je iz godi­na 1928.–2005. U radu je pri­ka­zan pre­nos 1.060 oda­bra­nih foto­gra­fi­ja, nji­hov sadr­žaj i teh­nič­ko ure­đe­nje. Pri tome su rad­ni pos­tup­ci pri­la­go­đe­ni spe­ci­fič­nos­ti­ma arhiv­ske gra­đe, vizu­al­nim efek­ti­ma i nepo­sred­nos­ti, a koor­di­na­ci­ja i orga­ni­za­ci­ja u svim faza­ma rada omo­gu­ću­ju koris­ni­ku brz pris­tup ovim sli­ka­ma.
Na kra­ju prvog dana otvo­re­na je disku­si­ja u koju su se uklju­či­li: Miros­lav Novak, Hedvi­ga Zdovc i Bran­ka Mol­nar.

Dru­gog dana sku­pa rad se odvi­jao u dvi­je sek­ci­je. Prvu sek­ci­ju je vodi­lo rad­no pred­sjed­niš­tvo: Bojan Him­mel­re­ich, Kris­ti­na Tekavc i Nina Gos­ten­č­nik. U okvi­ru iste svo­je rado­ve izla­ga­li su:
Boja­na Aris­tov­nik, dr. Bojan Him­mel­re­ich i Kris­ti­na Tekavc na temu Imple­men­ti­ra­nje odred­bi Pra­vil­ni­ka o struč­noj ospo­sob­lje­nos­ti držav­nih služ­be­ni­ka i namje­šte­ni­ka u radu sa stran­ka­ma, koji rade sa doku­men­tar­nom gra­đom u Zgo­do­vin­skom arhi­vu Celje – Dobi­va­nje i pro­vje­ra kre­di­ta o struč­noj ospo­sob­lje­nos­ti. U radu je akce­nat stav­ljen na pro­vo­đe­nje odred­bi Pra­vil­ni­ka, a poseb­no na imple­men­ta­ci­ji odred­bi o pro­vje­ri kre­di­ta nakon tes­ta struč­nos­ti sa upos­le­ni­ci­ma jav­nih subje­ka­ta. Čla­nak je napi­san kao poti­caj da se nas­ta­ve nas­to­ja­nja na dono­še­nju novog Pra­vil­ni­ka, koji bi na  kon­kre­tan način defi­ni­sao pos­tup­ke za veri­fi­ka­ci­ju ste­če­nih kre­di­ta. Pri­jed­log je da se u dono­še­nje istog uklju­če svi arhi­vi argu­men­ti­ma i zna­čaj­nim pri­jed­lo­zi­ma, a na osno­vu više­go­diš­njeg iskus­tva u radu na tere­nu.
Vla­di­mir Drob­njak je obra­dio pita­nje Rje­ša­va­nja prak­tič­nih pro­ble­ma i pro­mje­na u struk­tu­ri fon­da pomo­ću apli­ka­ci­je ARIS. U istom napo­mi­nje da je jedan od naj­kom­plek­s­ni­jih zada­ta­ka u radu sa arhiv­skom gra­đom pita­nje uspos­tav­lja­nja i pro­mje­ne struk­tu­re fon­da. Te pro­mje­ne mogu biti minor­ne, uko­li­ko se radi o doda­va­nju ili izu­zi­ma­nju pojed­nih jedi­ni­ca fon­da, ili kom­plek­s­ne (uba­ci­va­nje opis­nih jedi­ni­ca koja se sas­to­je od jed­ne ili više teh­nič­kih jedi­ni­ca u novi fond ili ukla­nja­nje opis­nih jedi­ni­ca koje se sas­to­je od jed­ne ili više teh­nič­kih jedi­ni­ce iz sre­di­ne ili iz više dije­lo­va biv­šeg ure­đe­nja). Tak­va pre­ure­đe­nja po auto­ru dovo­de do novih pita­nja jer sva­ka pro­mje­na u sta­blu opi­sa (u elek­tron­skom okru­že­nju) mora da odgo­va­ra sta­nju i ure­đe­nju u arhiv­skom depou. S tim u vezi isti­če neke karak­te­ris­ti­ke pri­mje­ne apli­ka­ci­je ARIS i moguć­nos­ti­ma koje ista daje arhi­vis­ti­ma pri pos­tup­ci­ma pre­ure­đe­nja arhiv­skih fon­do­va i zbir­ki.
Mag. Nata­li­ja Gla­žar je pred­sta­vi­la Arhi­ve u digi­tal­nom dobu – sta­nje u drža­va­ma čla­ni­ca­ma EU i arhi­vu Evrop­ske komi­si­je. Čla­nak pred­stav­lja pre­gled naj­važ­ni­jih razvoj­nih tren­do­va u arhiv­skim služ­ba­ma zem­lja čla­ni­ca EU. Pri­ka­zu­je neke zajed­nič­ke aktiv­nos­ti i pro­jek­te te daje pri­jed­lo­ge za uklju­či­va­nje arhiv­skih i dru­gih kul­tur­nih ins­ti­tu­ci­ja u okvi­ru kori­šte­nja infor­ma­ci­ja iz jav­nog sek­to­ra, uklju­ču­ju­ći oba­ve­ze Zako­na o pris­tu­pu jav­nim infor­ma­ci­ja­ma (ZDIJZ). Tako­đer date su i sta­tis­tič­ke ana­li­ze kori­šte­nja doku­me­na­ta u arhiv­skim čita­oni­ca­ma, ali i elek­tron­skim on-line putem. Rad tako­đer tre­ti­ra pri­jed­log za novi pro­pis o zašti­ti osob­nih infor­ma­ci­ja koji bi tre­bao da pokri­je i sfe­ru arhi­va.

Dru­ga sek­ci­ja bavi­la se pita­nji­ma kul­tur­ne bašti­ne muzič­ke i film­ske pro­ve­ni­jen­ci­je. Istu je vodi­lo Rad­no pred­sjed­niš­tvo: Zden­ka Semlič Rajh, Alek­san­dar Lavren­čić i Sel­ma Isić, a pri­sut­ni su ima­li pri­li­ku čuti tri izla­ga­nja na nave­de­nu temu.
Kata­ri­na Kra­še­vac je govo­ri­la o temi Pisa­na kul­tur­na bašti­na muzič­ke pro­ve­ni­jen­ci­je u Slo­ve­ni­ji – danas za sutra. Auto­ri­ca opi­su­je pre­li­mi­nar­ne pisa­ne kul­tur­ne bašti­ne, poseb­no one muzič­č­ke pro­ve­ni­jen­ci­je u kon­tek­s­tu prav­nih osno­va, u zavis­nos­ti od vrste mate­ri­ja­la (defi­ni­ci­je) i tvor­ca doku­men­tar­ne i arhiv­ske gra­đe. Pri tome želi skre­nu­ti paž­nju na činje­ni­ce i sta­nje i pore­di ga sa stra­nim prak­sa­ma. Po nje­nom miš­lje­nju s obzi­rom na tre­nut­nu situ­aci­ju, bilo bi dobro pos­ta­vi­ti temelj za pre­gled oču­va­nja i ure­đe­nos­ti doku­me­na­ta muzič­ke pro­ve­ni­jen­ci­je ins­ti­tu­ci­ja koje je posje­du­ju. Isti­če da je potre­ban odgo­va­ra­ju­ći sis­tem za pra­vil­no doku­men­ti­ra­nje i arhi­vi­ra­nje tak­ve vrste gra­đe (uklju­ču­ju­ći i nota) budu­ći da Slo­ve­ni­ja nema spe­ci­jal­nog arhi­va koji bi po pos­to­je­ćim stan­dar­di­ma bri­nu­li za adek­vat­no čuva­nje i zašti­tu ove vrste arhiv­ske gra­đe kao slo­ven­skog muzič­kog nas­li­je­đa.
Alek­san­der Lavren­čić je pred­sta­vio svoj rad Na putu za nig­dje — ide­mo sva­ko po svom – Popi­si­va­nje gra­đe u film­skom arhi­vu. Pri tome ista­kao da audi­ovi­zu­el­na gra­đa zbog svo­je poseb­nos­ti i spe­ci­fič­nos­ti zah­ti­je­va raz­li­či­te ele­men­te opi­si­va­nja od konven­ci­onal­ne gra­đe. Isto je mode­li­ra­no tako da se dobi­ju brze infor­ma­ci­je o snim­ci­ma. U radu je pri­ka­zan razvoj popi­si­va­nja i veza­nih stan­dar­da od popi­si­va­nja kar­to­teč­kih kar­ti­ca do raču­nar­skih popi­sa i novih digi­ta­li­zi­ra­nih dato­te­ka nas­ta­lih pomo­ću pro­to­ka poda­ta­ka iz dru­gih ope­ra­tiv­nih sis­te­ma. Autor navo­di da su neki od osnov­nih ele­me­na­ta koje popi­si audo­vi­zu­el­ne gra­đe tre­ba da obez­bi­je­de: poda­ci o sadr­ža­ju emi­si­je, o ono­me što vidi­mo na sli­ci (ili čuje­mo), ko je odgo­vo­ran za nas­ta­nak emi­to­va­nja, tko je vlas­nik pra­va na kori­šte­nje i na kak­vom medi­ju je zabi­lje­žen pri­log koji se emi­tu­je.
Simo­na Ješel­nik je dala pri­kaz Pozo­riš­ne i film­ske doku­men­ta­ci­je Cen­tra za teatro­lo­gi­ju i fil­mo­lo­gi­ju Aka­de­mi­je za kaza­li­šte, radio, film i tele­vi­zi­ju Uni­ver­ze u Ljub­lja­ni. U radu je opi­sa­la razvoj meto­da opi­si­va­nja ove spe­ci­fič­ne gra­đe bazi­ra­nu na pri­mje­ru rada sa arhiv­skom gra­đom Aka­de­mi­je za kaza­li­šte, radio, film i tele­vi­zi­ju. Isti­če da su godi­ne prak­se poka­za­le da arhiv­ska gra­đa nije u for­mi “muze­ali­za­ci­je” nego je uklju­če­na u kons­tan­tan pro­met, cir­ku­la­ci­ju doku­men­ta­ci­je, čime je ona živ orga­ni­zam koji se može isko­ris­ti­ti kao temelj izgrad­nje novog pozo­riš­nog doga­đa­nja. Ova pret­pos­tav­ka je podr­ža­na od stra­ne nauč­nih saz­na­nja o jedins­tve­nos­ti, poseb­nos­ti, koja je ima­nent­na kva­li­te­tu pozo­riš­nih doga­đa­ja u naj­ši­rem smis­lu. Ista se po auto­ri­ci naj­jas­ni­je mani­fes­ti­ra u pozo­ri­štu 21 sto­lje­ća, gdje savre­me­ne pre­for­man­se uklju­ču­ju arhi­ve kao akte­re u doga­đa­nju. S dru­ge stra­ne, arhi­vi­ma teh­no­lo­ški razvoj u umjet­nos­ti tako­đer uzro­ku­je pro­ble­me u pro­ce­su arhi­vi­ra­nja. U radu je pored toga dat pri­kaz opi­sa i obra­de ove spe­ci­fič­ne gra­đe koja se čuva pri Aka­de­mi­ji za kaza­li­šte, radio, film i tele­vi­zi­ju Uni­ver­ze u Ljub­lja­ni i način na koji koris­ni­ci mogu doći do iste.
Pita­nje kul­tur­ne bašti­ne i muzič­ke pro­ve­ni­jen­ci­je bila je tema koja je pobu­di­la veli­ko zani­ma­nje i otvo­ri­la neko­li­ko bit­nih pita­nja za arhiv­sku stru­ku, pri­je sve­ga pita­nje popi­si­va­nje ove spe­ci­fič­ne vrste gra­đe po među­na­rod­nim stan­dar­di­ma i pri­mje­ri iz prak­se koju su poje­din­ci koris­ti­li za poje­di­ne fon­do­ve i zbir­ke. U disku­si­ju o temi su se uklju­či­li: Zden­ka Semlič Rajh, Simo­na Ješel­nik, Kata­ri­na Kra­še­vac. Kole­gi­ca Zden­ka je na kra­ju istak­la da bez obzi­ra na možda neke dobre pri­mje­re popi­sa ove vrste gra­đe, stan­dard ISAD(G) je sasvim dovo­ljan da se i ovak­va raz­li­či­ta vrsta arhiv­ske gra­đe dobro i detalj­no opi­še, jer po nje­nom miš­lje­nju za arhiv­sku stru­ku bi bilo pogub­no kada bi sva­ko poseb­no stva­rao neke poseb­ne obras­ce za opi­se.

Nakon zavr­šet­ka zva­nič­nog dije­la Zbo­ro­va­nja usli­je­di­la je ras­pra­va u okvi­ru Okru­glog sto­la na temu: ZVDAGA – Pro­mje­ne i imple­men­ta­ci­ja odre­đe­nih odred­bi Zako­na u prak­si.
Mag. Nada Čibej je u ime Komi­si­je za izmje­nu Zako­na dala detalj­nu ana­li­zu i objaš­nje­nje o ponu­đe­nim izmje­na­ma i dopu­na­ma.
Svo­ja miš­lje­nja o ponu­đe­nom pri­jed­lo­gu izmje­na i dopu­na dali su i Dra­gan Matič, Jože Škof­lja­nec, Ves­na Goto­vi­na, Dra­go Trpin te Bojan Cvel­far.

Po svr­šet­ku Zbo­ro­va­nja Gor­da­na Šöve­geš Lipov­šek, pred­sjed­ni­ca Arhiv­skog druš­tva Slo­ve­ni­je,  još je jed­nom poz­dra­vi­la pri­sut­ne i zahva­li­la im na učeš­ću. Sumi­ra­la je zbi­va­nja sa struč­nog sku­pa pro­tek­la dva dana i pro­či­ta­la zaključ­ke. Tom pri­li­kom naj­a­vi­la je i slje­de­će 27. zbo­ro­va­nje Druš­tva čiji doma­ćin će biti Pokra­jin­ski arhiv Ptuj.

Zaključ­ci 26. zbo­ro­va­nja Arhiv­sko­ga druš­tva Slo­ve­ni­je
Nova Gori­ca, 10. i 11. okto­bar 2013. godi­ne

  1. Pred­stav­ni­ci Arhiv­skog druš­tva Slo­ve­ni­je i pred­stav­ni­ci arhi­va, koji­ma pri­pa­da arhiv­ska gra­đa odne­se­na u Ita­li­ju, da se sas­ta­nu sa pred­stav­ni­ci­ma Minis­tar­stva vanj­skih pos­lo­va, odnos­no gos­po­đom Vlas­tom Valen­čič Peli­kan, koja je vodi­telj Među­re­sor­ne rad­ne gru­pe za povra­tak kul­tur­nog nas­lje­đa iz Ita­li­je u Slo­ve­ni­ju, da se ovo pita­nje detalj­no i adek­vat­no pred­sta­vi.
  2. Potreb­no ulo­ži­ti napo­re da se dobi­je kva­li­te­tan pro­izvod arhiv­skog pro­fe­si­onal­nog  rada, sa poseb­nim nagla­skom na obu­hva­ća­nje popi­sa iz zajed­nič­ke baze poda­ta­ka. U tom smis­lu, tre­ba ulo­ži­ti napo­re da se razvi­ju nauč­ne meto­de arhiv­skog rada.
  3. Bez obzi­ra na to ko i gdje se čuva arhiv­ska gra­đa, ona mora biti kva­lit­no popi­sa­na (u skla­du sa stan­dar­di­ma), čime će biti dos­tup­na svim poten­ci­jal­nim koris­ni­ci­ma.
  4. Ažu­ri­ra­ti kla­si­fi­ka­ci­je fon­do­va u zajed­nič­koj bazi poda­ta­ka SIRA.net, i koor­di­ni­ra­ti i uskla­di­ti uve­de­ne korek­ci­je regi­onal­nih arhi­va i Arhi­va Repu­bli­ke Slo­ve­ni­je.
  5. Zapo­če­ti pro­ces za pri­pre­mu novog Pra­vil­ni­ka o struč­noj ospo­sob­lje­nos­ti držav­nih služ­be­ni­ka i namje­šte­ni­ka koji pru­ža­ju uslu­ge, a rade sa doku­men­tar­nom gra­đom, pri čemu tre­ba defi­ni­ra­ti način pri­kup­lja­nja i pro­vje­re kre­dit­nih tača­ka osob­lja.
  6. Arhiv­sko druš­tvo Slo­ve­ni­je daje for­mal­nu podr­šku pos­to­je­ćim među­na­rod­nom arhiv­skom pri­jed­lo­gu o izmje­na­ma i dopu­na­ma Ured­be o zašti­ti osob­nih poda­ta­ka, koja je for­mu­li­ra­na u obli­ku prav­nog anek­sa za dopu­nu 83. član ured­be, i na taj način nas­to­ja­ti zadr­ža­ti sadaš­nji obim traj­nog čuva­nja osob­nih poda­ta­ka i kom­pro­mis­nog pri­jed­lo­ga u vezi sa pra­vom na isprav­ke. Ova podr­ška će biti pros­li­je­đe­na slo­ven­skoj dele­ga­ci­ji, koja nas zas­tu­pa u pre­go­vo­ri­ma o Ured­bi.
  7. Stan­dar­di­za­ci­ja popi­si­va­nja arhiv­ske gra­đe u cilju bolje i lak­še raz­mje­ne poda­ta­ka tra­ži napo­re i zala­ga­nje ne samo jav­nih arhi­va, već i spe­ci­jal­nih.