Prilog poznavanju djelokruga rada i uredskog poslovanja austrijske uprave do 1868. godine

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 Email -- 0 Flares ×

Središnja tijela uprave

Prema državnom ustavu1 iz 1849.g. Habsburšku Monarhiju čine krunovine koje se sastoje od vojvodine Austrije nad i pod Ensom, vojvodine Solnogradske, vojvodine Štajerske, kraljevine Ilirije sastojeće se iz vojvodine Koruške, vojvodine Kranjske, poknežne grofije Goričke i Gradiške, markgrofije Istarske i grada Trsta sa kotarom; iz poknežene grofije Tirola i Voralberga, kraljevine Češke, markgrofie Moravske, vojvodine gornje i donje Šlezke, kraljevina Galičke i Vladimirske s vojvodivinama Osvećima i Zatora, i s velikom vojvodinom Krakovskom, vojvodine Bukovinske, kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije s Hrvatskim Primorjem, gradom Rijekom i k tomu pripadajućom okolinom, kraljevine Ugarske, velike kneževine Erdeljske, zajedno sa zemeljom Saskom, na novo sjedinjenim županijama Krasne, srednjeg Solnoka i Zaranda, zatim s okružjem Kovar i gradom Zilah, vojničke Krajine, i kraljevine Lombardo-mletačke.

Car je u Monarhiji imao bogom danu imperijalnu vlast, on je najviši organ državne vlasti, neodgovoran i nadređen svima, njegova vlast ne staji ni pod čijom kontrolom ili ograničenjem. Iako se u Monarhiji formalno može govoriti o podjeli vlasti na zakonodavnu, upravnu i sudsku ona, zbog “prerogativa krune”, faktički ne postoji. Unatoč vrhovnoj vlasti cara, povijesni razvoj i napredak zemlje, te upravljanje heterogenim teritorijem zahtijevalo je postepeno vertikalnu i horizontalnu diferencijaciju organa vlasti.

Upravni organi se polako razvijaju. U doba njemačkog kralja i rimsko-njemačkog cara, Maksimilijana I  središnji se organi za više država razvijaju iz namjesništava. Organi su u početku privremeni, kao što je npr. privremeno namjesništvo “regiment” nastalo 1493. za donjoaustrijske države koje, sastavljeno od nekoliko članova, praktički obavlja sve tekuće vladarske poslove. Maksimilijan I2 je uredio Dvorsko vijeće kao opći savjetodavni organ. Kancelar3 je dobio tri sekretara, jednoga za kraljevstvo i dva za obje državne skupine. Nakon 1527.g., zbog pripajanja novih država, Češke i Ugarske, Monarhiju čine tri vrste zemalja: kraljevstvo, ka Njemačkoj spadajuće države (uključivo Češku) i Mađarska-Hrvatska kao samostalna kraljevina.

U zajedničke urede spada i Tajno vijeće (od 1527.), opći savjetodavni organ, koje je stalno kraljevo vijeće čiji članovi samo daju svoje mišljenje, među njima je najvažniji položaj dvorskog kancelara. 1659.g. kralj je od četvorice najobrazovanijih tajnih savjetnika Tajnog vijeća osnovao “Tajnu konferenciju” koja je djelomično preuzela zadatke Tajnog vijeća. Tajna konferencija je ukinuta pa ubrzo ponovno uspostavljenja, od 1709.g. Tajna konferecnija se dijeli na užu i širu, uža se bavi vanjskim, a šira unutrašnjim poslovima. Dvorsko vijeće, osnovano 1526.g., čine zastupnici staroaustrijskih pokrajina i Njemačkog rajha. Nakon 1559.g. razvija se u državni (carski) dvorski savjet. Ugarska i Hrvatska su izuzete od nadležnosti tog vijeća od 1537.g.

Dvorska kancelarija je izvršni organ koji u početku služi dvoru kao pisarnica. Kancelarija je u početku uređena po odjelima, djelomično po predmetima, djelomično po teritorijalnom kriteriju, na čelu odjela je sekretar, a na čelu kacelariije vrhovni kancelar, kasnije vicekancelar, do 1620. Dvorska kancelarija bila je zajednička za sve habsburške zemlje uključivo i Njemački rajh. 1620. g. osnovana je za austrijske zemlje Austrijska dvorska kancelarija, a 1690. za ugarske i hrvatske zemlje Ugarska dvorska kancelarija. Djelokrug rada Ugarske dvorske kancelarije obuhvaća poslove koji se odnose na Ugarsku i Hrvatsku: poslovi kraljeve pisarnice, poslovi u vezi sa izdavanjem privilegija, časti i službi koje je kralj podjeljivao, poslovi u vezi s kraljevim pravima u egzekutivi, upravi, sudstvu i općenito u brizi za održavanje poretka, poslovi koji su proizlazili iz statusa po kojem je Ugarska dvorska kancelarija bila vjerodostojno mjesto.

1654.g. Austrijska dvorska kancelarija postala je organ koji je odlučivao te je dobila kolegijalnu organizaciju, a u njezin djelokrug rada ušli su zadaci iz resora vanjskih i unutrašnjih, te vojnih poslova. Ona je za područje austrijskih pokrajina vrhovni sudski i upravni organ, koji u sudskim poslovima konkurira Tajnom vijeću, a u vojnim Tajnoj konferenciji. Kancelarija je imala njemačku i latinsku ekspediciju, njemačka ekspedicija je rješavala predmete koji su se odnosili na države Njemačkog rajha, a latinska na predmete ostalih država. 1720.g. na čelo Dvorske kancelarije dolaze dvojaca kancelara, jedan za poslove carske kuće i vanjske poslove, a drugi za unutrašnje i pravosudne poslove. U Austrijskoj dvorskoj kancelariji vladar obavlja vanjskopolitičku prepisku te je ona neke vrsti začetak ministarstva vanjskih poslova.

Dvorska komora osnovana je 1527.g. sa zadaćom savjetovanja kod poslova prihoda i rashoda te nadzora zemaljskih komora. Komora je reorganizirana početkom 18. st. kada je osnovana i Opća banka (Universalbankalitat) koja je bila jedna vrsta državne banke sa sjedištem u Beču i podružnicama u glavnim gradovima pojedinih habsburških zemalja. Opća banka je imala funkciju središnje blagajne i organa koji je brinuo i vodio državne dugove.

Dvorsko ratno vijeće je osnovano 1556.g. kao stalni organ kojem je bila povjerena vrhovna vojna uprava i rukovođenje vojnom silom, s time da su mu se staleži i redovi Ugarske i hrvatske podredili tek 1715. kada su priznali da se država ne može braniti samo insurekcijom nego da treba održavati i stalnu stajaću vojsku.4  (…)

  link na cijeli članak


  1. Zemaljsko-zakonski i vladni list za krunovinu Hrvatsku i Slavoniu, Tečaj pervi, Komad I., od 26. lipnja do 31. prosinca 1850., str. 9 do 28 []
  2. 1493.g. postao je njemačkim carem i starješinom kuće Habsburg, ujedinio je pod svojom vlašću sve habsburške zemlje. []
  3. Kancelar je predstojnik ureda koji sastavlja, piše, izdaje i ovjerovljuje isprave, zauzima visok položaj među dvorskim osobljem i obavlja visoke državne funkcije. []
  4. Navedene zajedničke organe osnovao je Ferdinand (1503-1564) []